By Ministarstvo pravde je 19. oktobra 2022. godine objavilo Nacrt zakona za dopune i izmjene Zakona br. 119/2014 za „Pravo na informisanje”. Prema Vladi, ovaj nacrt zakona ima za cilj unapređenje i jačanje postojećeg zakonodavstva o pravu na informisanje, fokusirajući se na interese građana/ki i transparentnost i odgovornost javnih organa.
Iako nacrt zakona sadrži neke od predloga civilnog društva o pravu na pristup informacijama, ima i predloga koji izazivaju zabrinutost.
Prvo što stvara zabrinutost jeste odredba nacrta zakona o „zlonamjernim zahtjevima“. U članu 24/2 predviđeno je: „Kada su zahtjevi za dostavljanje informacija očigledno zlonamjerni, posebno zbog njihovog ponavljajućeg karaktera, organ javne vlasti može odlučiti da okonča upravni postupak bez pravosnažne odluke. Teret dokazivanja kojim se potvrđuje zloupotreba prirode zahtjeva pripada organu javne vlasti“. Zabrinuti smo da bi ove izmjene, ukoliko budu usvojene, omogućile državnim organima i ministarstvima da odbace zahtjeve za javno informisanje od strane novinara/ki kao uvredljive, a da pri tome nemaju obavezu da to opravdavaju. Ako budu usvojene na trenutno predloženi način, promjene bi mogle dodatno da ometaju profesionalno istraživačko i kvalitetno novinarstvo koje se već suočava sa mnogim izazovima u pristupu javnim informacijama, što bi dodatno ugrozilo transparentnost i odgovornost vlade.
Drugo pitanje je nesprovođenje odluka Povjerenika za pravo na informisanje i zaštitu podataka. Nacrt zakona sadrži odredbe za rješavanje ovog problema, prema kojima će se nesprovođenje odluka Povjerenika kazniti od 150.000 do 300.000 albanskih leka. Ova sankcija će se primjeniti na rukovodioca ustanove. Iako je ovo pokušaj da se inkorporiraju neke od sugestija civilnog društva po ovom pitanju, zabrinuti smo da ne ispunjava stalni zahtjev civilnog društva. Tokom godina preporuka je bila da odluke Povjerenika moraju imati izvršno dejstvo, a njihovo neizvršavanje mora predstavljati upravni prekršaj. U suprotnom, organi javne vlasti i dalje će čuvati informacije uprkos odlukama Povjerenika.
Takođe, zabrinuti smo zbog transparentnosti javnih institucija i načina reakcije na zahtjeve za javno informisanje (FOI). Iako važeći zakon nalaže Povjereniku da rješava sve slučajeve nedostavljanja informacija od strane javnih institucija, Povjerenik i dalje donosi veoma mali broj odluka o primljenim pritužbama. Mali broj odluka Povjerenika i činjenica da njegove odluke nemaju izvršnu snagu su kritična pitanja važećeg zakona i njegove primjene, i zabrinuti smo što se tim pitanjima ne bavi u predloženim izmenama.
SafeJournalists mreža izražava zabrinutost zbog nekih od predloženih izmjena zakona i traži od nadležnih da preispitaju predloge civilnog sektora, kako bi se usvojile izmjene koje će doprinijeti ostvarivanju ovog prava novinara/ki i svih građana/ki.
SafeJournalists mreža će obavijestiti relevantne nacionalne i međunarodne zainteresovane strane o ovim izmjenama zakona.
Svaki napad na novinare/ke je napad na javni interes, demokratiju i prava svih građana/ki.
Priština – Skopje – Sarajevo – Zagreb – Beograd – Podgorica, 15. novembar 2022.
Udruženje novinara Kosova
Udruženje novinara Makedonije
Udruženje BH novinara
Hrvatsko novinarsko društvo
Nezavisno udruženje novinara Srbije
Sindikat medija Crne Gore
