Snažna predanost vlada od ključne važnosti za bezbjednost novinara i slobodu medija

Snažna predanost vlada od ključne je važnosti za zaštitu i promovisanje slobodne i bezbjedne sredine za novinare i medije, poručeno je u toku prvog dana konferencije Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Građanske alijanse (GA).

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je na konferenciji »Dani slobode medija u Crnoj Gori« da je prije godinu, kad je stupila na funkciju, zatekla medijsku scenu suočenu sa mnogim nedostacima i cijelom lepezom otvorenih pitanja, navodeći da su kontrola i politički pritisak naslijeđeni problemi, što je i konstatovano u Izvještaju Evropske unije.

„Čitajući glavne nalaze istraživanja koje danas predstavljate, vidimo da, nažalost, novinari nerijetko rade u teškim uslovima, izloženi finansijskim i političkim pritiscima. Često im se ne plaća prekovremeni, kao ni rad vikendom. I dalje su česte tužbe zbog povrede časti i ugleda protiv novinara i medija. Svjedočimo napadima na novinarke i novinare, a raste i govor mržnje, naročito na internetu“, navela je Srzentić.

Podsjetila je da je Ministarstvo postavilo ambiciozne ciljeve: zakonski regulisati i unaprijediti sektor medija na odgovarajući način, osigurati bezbjednost novinarima  i time dovesti medije na nivo sličan dostignutom u nekim državama članicama Evropske unije.

„Medijska strategija koju pripremamo u saradnji sa medijskom zajednicom i civilnim sektorom omogućiće širok i inkluzivan dijalog i doprinijeti uređenju medijske sfere u skladu sa najvišim međunarodnim i evropskim standardima“, istakla je Srzentić.

Prema njenim riječima, kao čuvari demokratskih vrijednosti, mediji imaju važnu ulogu u podizanju svijesti javnosti o značaju zaštite ranjivih grupa i rušenju predrasuda i stereotipa.

„Prioritet mora biti najbolji interes ranjivih grupa i novinari to treba da imaju na umu kada izvještavaju o njima. Zbog toga bi novinari trebalo sami da pokreću humane, emotivne, uspješne priče o ranjivim grupama, kako bi se razbile predrasude i distanca prema njima“, smatra Srzentić.

Poručila je da novinarstvo nikad ne smije da služi centrima političke, ekonomske ili bilo koje druge moći, jer je njegov isključivi cilj, kako je istakla, borba za interes svih građana i građanki i za njihovo pravo da budu objektivno, uravnoteženo i istinito informisani.

Predstavnica OEBS-a za slobodu medija, Teresa Ribeiro, kazala je da se u toku mandata suočila sa ubrzanim nestajanjem povjerenja javnosti u medije i rastućem neraspoloženju prema medijima, navodeći da je to prouzrokovano populizmom političara i vlasti i pogoršano dezinformacijama.

„Apelujem na političare i javne zvaničnike da se ustežu od štetne retorike i da omoguće sredinu u kojoj će procvjetati sloboda izražavanja. Ovaj negativni razvoj se značajno odrazio na bezbjednost i radne uslove novinara“, istakla je Ribeiro.

Smatra da pravno maltetiranje predstavlja ozbiljnu prijetnju po bezbjednost novinara.

„Sprovođenje reda i zakona ima važnu ulogu u zaštiti rada novinara na događijima od važnosti za javnost. Potrebno je uspostaviti odgovarajuće operativne zaštitne mjere, kao što je specijalni policijski tim koji bi štitio medijske radnike dok izvještavaju sa javnih događaja kako bi se ispunila njihova demokratska funkcija u društvu“, istakla je Ribeiro.

Poručila je da je snažna predanost vlada od ključne važnosti za zaštitu i promovisanje slobodne i bezbjedne sredine za novinare i za medije.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović Veličković, podsjetila je da ta organizacija od osnivanja prati stanje u medijima u Crnoj Gori i da pokušava da ga unaprijedi.

„Ukoliko su zaposleni u medijima potplaćeni ili cenzurisani ili samocenzurisani, uzalud ćemo govoriti o visokim standardima u novinarstvu. Ukoliko imamo zakone koji ne podržavaju slobodu medija i ne podstiču novinare i novinarke, kao i ostale zaposlene da se osjećaju slobodno i zaštićeno i na ulici i na radnom mestu i od napadača i od poslodavaca, mi nemamo slobodne medije“, istakla je Camović Veličković.

Kazala je da su u proteklom periodu analizirali stanje u medijima i dali preporuke za stvaranje sigurnog, bezbjednog i profesionalnog okruženja za novinare i druge zaposlene u medijima.

„Kad je u pitanju mapiranje medijskog zakonodavstva, godinu na izmaku obilježio je ozbiljan i obiman rad na analizi medijskog zakondavstva i utvrđivanju glavnih nedostataka. Analizirali smo Zakon o medijima, Zakon o nacionalnom javnom emiteru Radio Televiziji Crne Gore, Predlog zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Krivični zakonik, Zakon o autorskim i srodnim pravima, kao i druge bliske podzakonske akte“, navela je Camović Veličković.

SMCG je, kako je rekla, tokom godine realizovao 21 zagovaračku aktivnost, koje su rezultirale sa 49 prijedloga za izmjenu medijskih zakona i podzakonskih akata.

„Kroz monitoring sudskih postupaka utvrđeno je da su tokom poslednje dvije godine identifikovana 42 slučaja napada i incidenata i prijetnji novinarima i drugim medijskim radnicima. Od 25 zabilježenih slučajeva, incidenata i napada na novinare u ovoj godini, njih 20 je prijavljeno policiji ili je policija postupala po službenoj dužnosti, a sudski epilog je dobilo njih deset. U četiri predmeta donijete su osuđujuće presude“, ukazala je Camović Veličković.

Tokom panela „Socio-ekonomski položaj zaposlenih u medijima“, istraživačica SMCG Bojana Konatar je, predstavljajući istraživanje koje je SMCG sproveo od oktobra do decembra ove godine u formi online ankete,  kazala da je anketa poslata na više od 200 adresa, a da su dobili odgovore od 87 novinara i urednika.

„Kada je u pitanju ekonomski i socijalni položaj novinara i novinarki, istraživanje je pokazalo da su ispitanici uglavnom fakultetski obrazovani  (84 odsto), ali je svega 32 odsto njih istaklo da je riječ o fakultetima koji su povezani sa novinarstvom i medijima. Čak 63 odsto anketiranih je u ovom poslu duže od deset godina, 75 odsto njih radi samo za jednu redakciju, nešto više od 18 odsto ih radi za dvije redakcije, a šest odsto i za više od dvije redakcije“, navela je Konatar.

Istraživanje je, kako je istakla, pokazalo da prosječni dan novinara, za više od trećinu zaposlenih, traje duže od osam sati. Sa druge strane, osam sati dnevno radi oko 23 odsto anketiranih, a nešto više od 12 odsto njih radi šest sati dnevno.

„Čak 79 odsto novinara radi prekovremeno, od čega njih 37 odsto često, a 41 odsto njih je reklo da je ponekad radilo na taj način. Međutim, podatak da njih čak 69 odsto nije dobilo nikad nadoknadu za prekovremeni rad govori o tome kakav je njihov položaj u redakcijama“, rekla je Konatar.

Govoreći o zaradama novinara, Konatar je kazala da je istraživanje pokazalo da su one uglavnom fiksne, 64 odsto ispitanika je dalo taj odgovor, za deset odsto njih plata zavisi od učinka, a za šest odsto njih dio plate je fiksan dok ostatak zavisi od učinka.

„Najveći dio novinara je rekao da su njihova primanja redovna, 74 odsto njih, a u 18 odsto slučajeva su uglavnom redovna, dok su u šest odsto slučajeva neredovna primanja. Svaki treći novinar rekao je da je njegov materijalni položaj gori od početka pandemije do danas“, navela je Konatar.

Ukazala je da 38 odsto novinara ima zaradu manju od prosječne – 500 eura.

„Platu veću od 600 eura ima 30 odsto anketiranih, a svaki četvrti novinar u Crnoj Gori prima između 500 i 600 eura neto i može se reći da ima zaradu na nivou prosječne u državi“, kazala je Konatar.

Anketirani novinari su kazali da imaju veliku slobodu u radu, ali čak 45 odsto njih nekada je cenzurisalo sadržaj.

„Takođe, 37 odsto anketiranih osjeća neku vrstu miješanja ili političkog pritiska u radu. Poseban problem je što sami novinari kažu da nijesu solidarni-80,5 odsto anketiranih, dok 86 odsto njih smatra da su materijalno ugroženi“, zaključila je Konatar.

Govoreći o položaja novinara u lokalnim medijima, predstavnica Radija Berane Milena Bubanja Obradović, kazala je da su problemi sa kojima su suočeni zaposleni u lokalnim medijima veliki i lako uočljivi, navodeći da se oni preslikavaju na ostale zaposlene u medijima u Crnoj Gori.

„Od 16 lokalnih javnih emitera čiji su osnivači opštine, samo njih sedam ima pozitivno poslovanje. Samo tri lokalna javna emitera ostvaruju značajan prihod, od par desetina hiljada eura“, navela je Obradović.

Prema njenim riječima, u bogatijim opštinama situacija u lokalnim medijima je na boljem nivou, navodeći da je sedam lokalnih emitera poslovalo negativno i da imaju jako velika poreska dugovanja.

„Najteža situacija je u Radio Televiziji Rožaje, Radiju Ulcinj, Radio Televiziji Pljevlja, Radio Cetinju“, navela je Bubanja Obradović.

Govoreći o poslovanju medija tokom 2020. godine, predstavnik SMCG Predrag Nikolić, je rekao da u Crnoj Gori na malom tržištu postoji veliki broj medija, navodeći da je od 189 medija u prošloj godini, samo njih 70 poslovalo pozitivno, 14 je bilo na nuli, dok je 68 poslovalo negativno, a za 34 nisu dobili podatke.

„Najveći plus je imala Radio Televizija Crne Gore, jer 90 odsto prihoda dolazi iz državnog budžeta. Dnevna i nedeljna štampa je i dalje ima najveći prihod među privatnim medijima, dok privatne televizije i pored trendova poboljšanja i dalje posluju u minusu. Postoji veliki broj radio stanica, sa malim brojem zaposlenih, koji posluju pozitivno“, naveo je Nikolić.

Dodao je da je blizu polovine prihoda medija dolazilo iz javnih izvora, ostatak uglavnom iz marketinga.

Tokom panela „Etičko izvještavanje medija o ranjivim grupama“ istraživačica NVO Građanske alijanse, Mehdina Kašić Šutković, kazala je da je ta organizacija pratila tekstove koji su se odnosili na ranjive grupe, u koje spadaju migranti, žene, osobe sa invaliditetom (OSI), pripadnici LGBTIQ populacije, Romi i drugi manjinski narodi.

„Građanska alijansa je u periodu od 18. januara do 17. novembra ove godine vršila monitoring 11 portala, od kojih pet nacionalnih i šest regionalnih. U navedenom periodu monitoringom je obuhvaćeno i analizirano 1.108 tekstova koji su u svom sadržaju ili svojim komentarima tretirali pripadnike ranjivih grupa“, navela je Kašić Šutković.

Kazala je da je analizom utvrđeno da je bilo 582 teksta iz pozitivne informativne grupe, 330 neutralnih tekstova, 180 afirmativnih, četiri negativna i 30 tekstova iz grupe „teško je odrediti“.

„Na pripadnike LGBTIQ populacije odnosilo se 188 tekstova, na žene direktno ili indirektno se odnosilo 128 tekstova, na Srbe 121 tekst, na Crnogorce 113, na Muslimane 111, Bošnjake 63, Rome 62, Albance 54, Hrvate 39 i na Jevreje 27 tekstova. Zabilježeno je 85 tekstova koji su u svom sadržaju tretirali OSI, dok su se na migrante odnosila 32 teksta“, istakla je Kašić Šutković.

Prema njenim riječima, analizom je utvrđeno da mediji u malom broju slučajeva izvještavaju o ranjivim grupama, te je preporuka GA da mediji imaju proaktivniji pristup.

„Analiza je pokazala da su pripadnici pojedinih ranjivih grupa više tretirani u medijima onda kada postoji bitan datum za te grupe“, navela je Kašić Šutković.

Predstavnica LGBT Foruma Progres, Bojana Jokić, ocijenila je da postoji napredak kada je u pitanju izvještavanje medija o LGBTIQ populaciji.

„Postoji veliki broj članaka koji tretira LGBTIQ tematiku onako kako treba i dosta se rjeđe dešava da se koristi neadekvatna terminologija“, istakla je Jokić.  Dodala je da bi mediji trebalo da uklanjaju uvredljive komentare na društvenim mrežama, koji se odnose na LGBTIQ zajednicu.

Predstavnik organizacije Udruženje paraplegičara Podgorica, Dejan Bašanović, smatra da je evidentan napredak kad je u pitanju izvještavanje medija o OSI, navodeći da se najveći problem prilikom izvještavanja javljao u terminologiji.

„Ranije se o OSI izvještavalo kroz medicinski ili funkcionalni model. Insistiram da treba da se bavimo modelom ljudskih prava, odnosno da posmatramo osobu sa invaliditetom kao osobu“, istakao je Bašanović.

Ocijenio je da je potrebno uraditi standardizaciju terminologije, kao i da bi bilo dobro uspostaviti veću saradnju sa medijima.

Predstavnik NVO Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Andrija Đukanović, rekao je da se izvještavanje medija o Romima u poslednje vrijeme u pogledu kvaliteta i kvantiteta popravilo, ali da ima elemenata koje bi trebalo unaprijediti.

„Obim izvještavanja o Romima je najveći u mjesecima i danima kad se obilježavaju značajni datumi iz istorije ili kulture romske populacije, kao što je 8. april ili 5. novembar. Izvještavanje medija se odnosi na praćenje i izvještavanje planiranih događaja, kao što su okrugli stolovi, konferencije, akcije humanitarnog karaktera“, naveo je Đukanović.

Kazao je da je malo medijske inicijative u pogledu izvještavanja o problematici inkluzije Roma u Crnoj Gori.

Drugi dan konferencije biće održan sjutra sa početkom u 10 sati, a tema će biti bezbjednost medijskih radnika i efikasnost medijskog zakonodavstva.

Događaj je održan u okviru projekta koji su finansijski podržali Balkanski fond za demokratiju, projekat Njemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo vanjskih poslova Norveške