Promjene na političkoj sceni pogodile i medije

Crna Gora prošle godine nije napredovala u rješavanju slučajeva napada na novinare, kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković, dodajući da je u tom periodu zabilježeno 28 napada, što je rekord od 2016. godine.

Camović Veličković je to kazala na predstavljanju istraživanja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednost novinara 2021″.

Ona je navela da je identično istraživanje rađeno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj i da to rade partnerske organizacije iz regiona koje zajedno čine mrežu Safe journalist.

Camović Veličković je kazala da su se promjene na političkoj sceni odrazile i na medije, koji su i prije toga bili polarizovani.

„Tako se povećao uticaj medija iz Srbije, u smislu da je nekoliko značajnih medijskih kuća promijenilo vlasnike, a neke su u pregovorima sa biznismenima iz Srbije“, rekla je Camović Veličković.

Ona je ukazala da će, kada se ti pregovori završe, osim Javnog servisa, svi vodeći mediji u državi biće u vlasništvu ljudi i kompanija iz Srbije.

Kako je navela prošle godina počela je primjena izmijenjenog Zakona o medijima, ali prema tumačenjima resornog ministarstva to se nije odnosilo na saopštavanje podataka o iznosima oglašavanja u medijima.

„Nije uspostavljena transparentnost u oglašavanju i nijesu vidljivi pomaci kada je u pitanju odgovorno trošenje novca državnih organa na oglašavanje“, rekla je Camović Veličković.

Camović Veličković je dodala da je, kako bi se sanirale posljedice koje je pandemija ostavila na medijski sektor, država prethodne godine više puta pomagala najveće medije.

Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da su mediji poslovali pozitivno 2020. godine i ostvarili ukupan profit od blizu 2,7 miliona EUR.

„Prema podacima Uprave prihoda i carina, ukupni prihodi su bili blizu 41,8 miliona EUR, a rashodi gotovo 39,1 milion i u njima je radilo 1.806 ljudi“, rekla je Camović Veličković i dodala da je to porast od 400 zaposlenih u odnosu na registar Monstata.

Camović Veličković je kazala da je na malom crnogorskom tržištu aktivno više od 200 medija i da su većinom portali.

Ona je istakla da je broj tužbi protiv medija zbog povrede prava ličnosti i dalje visok i da su, samo prošle godine, 54 slučaja bila aktivna pred crnogorskim sudovima.

„Najčešći tužioci bili su novinari i drugi mediji, u 26 slučajeva, građani sa 22 zahtjeva, dok su se kao najređi tužioci javljali funkcioneri i političari koji su podnijeli šest zahtjeva“, rekla je Camović Veličković.

Camović Veličković je kazala da je analiza deset godina sudske prakse SMCG-a pokazala da su najčešće tuženi privatni štampani mediji, dok je Javni servis imao jednu tužbu u tom periodu.

„Tokom prošle godine, u bazi SMCG, registrovano je 28 slučajeva napada i prijetnji i to je rekord od 2016 godine“, rekla je ona.

Ona je istakla da je nadležni tužilac deset događaja kvalifikovao deset kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, osam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok su dva slučaja nerasvijetljena.

Camović Veličković je istakla da su u pet događaja pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca, dok je u četiri slučaja tužilac procijenio da nema elemnata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

„Napretka u samim slučajevima napada na novinare nije bilo tokom protekle godine“, rekla je Camović Veličković.

Istraživačica SMCG, Bojana Konatar, kazala je da se uslovi rada u medijima prošle godine nijesu promijenili na bolje.

Konatar je dodala da su registrovali čitavu hijerarhiju uticaja na novinare, pri čemu se i dalje pokazuje da urednici i mediji imaju najveći uticaj na njihov rad.

Ona je kazala da su poseban fokus ove godine stavili na žene u novinarstvu i da se ne zna ni koliko ima novinarki u crnogorskim medijima.

To, kako je dodala, nije čudno, kada nema podataka o broju medijskih radnika u Crnoj Gori.

Konatar je kazala da istraživanja pokazuju da novinarke čine većinu redakcija u Crnoj Gori, da se sve češće nalaze na pozicijama urednika, ali da ih uglavnom nema na menadžerskim pozicijama.

Ona je istakla da nijesu zabilježeni pritisci na novinarke koji su zasnovani na rodu.

„U našim istraživanjima novinarke najčešće govore da im je posebno tokom pandemije bilo otežano da rade, kada se radilo od kuće, pa su imale istovremeno porodične i poslovne obaveze“, rekla je Konatar.

Konatar je dodala da postoji čitav niz problema koji dijeli cijela medijska zajednica, a teško je pratiti taj sektor, jer je u potpunosti neregulisan.

Kako je kazala, istraživanje koje su radili prošle godine pokazalo je da samo svaki četvrti novinar prima platu između 500 i 600 EUR neto.

„Zanimljivi za praćenje će biti efekti programa Evropa sad na medije. Vidjećemo da li su plate novinara sada na prosječnom državnom nivou“, kazala je Konatar.

Konatar je istakla da je poražavajuće da 44 odsto ispitanika pored novinarstva radi i još neki drugi plaćeni posao.

„Naše istraživanje je pokazalo da novinari nijesu plaćeni za rad u vrijeme praznika, za prekovremeni rad i da se često umjesto nadoknade dobija slobodan dan“, rekla je Konatar.

Kako je navela, svaka redakcija ima spisak poželjnih sagovornika, da postoje teme o kojima se ne piše.

„Istraživanje je pokazalo da, iako novinari svjedoče velikoj slobodi u radu, situacija sa kojom se suočavaju ukazuje na pritiske i probleme. Gotovo svaki drugi novinar je u nekom trenutku, prošle godine, morao da cenzuriše svoj sadržaj“, navela je Konatar.

Konatar je rekla da je jedna od preporuka SMCG koje se tiču cijele države i sistema, da je posebno potrebno što hitnije usvajanje novog Zakona o elektronskim medijima, kako bi se poboljšala finansijska stabilnost i omogućila urednička nezavisnost lokalnih javnih emitera.

To bi, prema njenim riječima, dovelo do znatno boljeg statusa zaposlenih u medijima.

„Potrebno je pratiti promjene koje se dešavaju u Javnom servisu i to ne samo kroz izmjenu informativnog programa, već kroz cjelokupna dešavanja i postupanja novih struktura unutar RTCG“, rekla je Konatar.

Ona je dodala da od države i resornog ministarstva treba tražiti provjeru načina trošenja državnog novca koji je po više osnova uplaćivan medijima tokom prošle godine, jer nije bilo vidljivog napretka ni u jednom segmentu.

Kako je navela, potrebno je uložiti dodatne napore da se počne sa socijalnim dijalogom na svim nivoima, kao i intenzivirati obuke policijskih službenika i zaposlenih u tužlaštvu, jer nijesu dovoljno edukovani u vezi zaštite slobode izražavanja i novinara.

(Izvor: Agencija Mina)