By Digitalna sigurnost novinara u Crnoj Gori predstavlja ozbiljan izazov, dok rastući broj onlajn prijetnji i često neadekvatne reakcije institucija i redakcija dodatno otežavaju položaj medijskih radnika, posebno novinarki koje su često meta seksualizovanog nasilja i govora mržnje.
Urednica portal Radija Berane, Milena Bubanja Obradović ukazuje da su internet platforme postale alat za zastrašivanje, verbalne napade, govor mržnje i direktne prijetnje koje novinari primaju putem društvenih mreža, e-mailova i komentara.
Zabrinjavajući je fenomem što onlajn prijetnje omogućavaju napadačima da djeluju iz relativne anonimnosti.
“Kada se analiziraju slučajevi koji su dospjeli do javnosti, vidimo da su toj vrsti napada posebno izložene novinarke. Prijetnje poput onih upućenih novinarki Danici Nikolić, preslikavaju položaj koji imaju žene u našem društvu, a koji je sve sem bezbjedan i siguran. Napadi na novinarke, skoro uvijek uključuju seksualizovanu retoriku, što dodatno otežava njihovu borbu za ravnopravnost i sigurnost u profesiji”, ukazuje Bubanja Obradović.
Reakcije nadležnih su, kako kaže, neadekvatne.
“One su vrlo često samo deklarativna osuda napada, bez konkretnih činjenja što šalje poruku nekažnjivosti i dodatno ohrabruje napadače. Izostanak svrsishodnih reakcija i djelovanja u slučajevima napada, najbolje vidimo kroz činjenicu da i nakon više decenija neki od najbrutalnijih napada nijesu riješeni”, kaže ona.
S druge strane, prema njenim riječima, ni redakcije često nisu dovoljno pripremljene da zaštite svoje zaposlene.
Bez protokola za reagovanje na prijetnje, bez fokusa na psihološku podršku novinarima ne možemo govoriti o odlučnosti medijskih kuća da se bave poboljšanjem radnih uslova svojih zaposlenih. Psihološka i pravna pomoć novinarima/ kama su dostupne kroz servise obezbijedjene od strane medijskih organizacija. Ipak, to ne znači da medijske kuće ne bi trebalo da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem”, kazala je ona.
Imajući ovo u vidu, novinari i novinarke su često usmjereni isključivo na sopstvene kapacitete kako bi osigurali sopstvenu bezbijednost.
“Zato je važno da se kontinuirano edukuju o digitalnoj sigurnosti i korišćenju sigurnosnih alata, poput šifriranja podataka i upravljanja privatnošću na društvenim mrežama, može značajno smanjiti rizik od onlajn napada. Osim toga, međusobna solidarnost među novinarima i kreiranje mreža podrške može imati pozitivne rezultate.”, kazala je ona.
Projekat promjene koji je podržan kroz Fojo program, a čiji je lider bio Radio Berane, fokusiran je na edukaciji o digitalnoj bezbjednosti. Osim vebinara koje su pohađali novinari i drugi meidjski radnici zaposleni u manjim, lokalnim medijima, rezultat projekta i priručnik za digitalnu bezbjednosti koji su dalje dijelili unutar medijske zajednice.
Članak je nastao u okviru programa “Unapređenje uslova rada novianra na Zapadnom Balkanu”, koji sprovode Fojo Media Institut, AMPEK, BIRN i Sindikat medija Crne Gore.
