Autor Sindikat medija
Iako Crna Gora pokazuje veću spremnost da reaguje na napade na novinare, rast govora mržnje, političke ostrašćenosti i desničarskog diskursa dovodi do rekordnog broja incidenata, ocijenio je predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković.
Govoreći na OEBS-ovoj Medijskoj konferenciji za Jugoistočnu Evropu, koja se održava u Tirani, Kračković je kazao da je u posljednjih nekoliko godina više slučajeva napada na novinare dobilo pravni epilog nego ranije, ali da najteži slučajevi još nijesu rasvijetljeni do kraja.
“Među njima su ubistvo novinara Duška Jovanovića iz 2004. godine, gdje nije otkriven ubica ni nalogodavac, kao i pokušaj ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018. godine, gdje još traje suđenje, osam godina nakon napada”, rekao je Kračković.
On je podsjetio i na prošlogodišnji napad na fotoreportere dnevnih listova “Vijesti” i “Pobjeda”, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića, tokom uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću kod Berana. Podsjetio je da su fotoreporteri tada bili izloženi prijetnjama, fizičkom nasilju i onemogućeni da obavljaju posao od javnog značaja, dok su osuđena samo dvojica napadača.
Kračković je upozorio da su političari i javni funkcioneri često direktni inspiratori pritisaka na medije, kroz javne diskreditacije, SLAPP tužbe i podsticanje verbalnih napada na novinare.
“S druge strane, moram reći da posljednjih godina postoji snažnija politička volja države da se brže reaguje na napade na novinare i da se njihov broj smanji, ali smo uprkos tome prošle godine imali rekordan broj napada u Crnoj Gori i to 33”, kazao je on.
Govoreći o institucionalnim odgovorima, Kračković je podsjetio da je Skupština, na inicijativu medijskih organizacija, izmijenila Krivični zakonik i pooštrila kazne za napade na novinare. Međutim, kako je naveo, sudovi još ne primjenjuju ujednačenu praksu, pa se pojedini slučajevi prekvalifikuju u prekršaje ili završavaju blagim kaznama.
On je istakao i da je ove godine, uz podršku Misije OEBS-a i na inicijativu SMCG-a, formirana Međuresorska radna grupa za uspostavljanje mehanizma za bezbjednost novinara. Taj mehanizam podrazumijeva brzu reakciju institucija, pravnu i psihološku pomoć novinarima, obuke za redakcije i institucije, kao i besplatnu telefonsku liniju za prijavu napada i pritisaka.
Poseban dio izlaganja Kračković je posvetio položaju novinarki, ističući da su žene prošle godine bile žrtve u više od polovine registrovanih napada na novinare u Crnoj Gori.
“Od 18 slučajeva napada na novinarke, 12 se dogodilo onlajn, što pokazuje da se rizik za žene u medijima sve više premješta u sferu digitalnog nasilja i kontinuiranog zastrašivanja”, dodao je.
On je poručio da su novinarke najčešće mete prijetnji, seksističkih uvreda, uznemiravanja i “doxinga”, odnosno objavljivanja privatnih podataka bez pristanka, zbog čega zaštita žena u medijima mora uključivati rodno osjetljiv pristup i bolje razumijevanje digitalnog nasilja.
