By Zaposleni u medijima pritisnuti su brojnim problemima, od ugrožavanja bezbjednosti, političkih i drugih pritisaka, loših uslova rada, tako da ne čudi što mladi sve rjeđe vide sebe u medijskom sektoru.
To je poručeno na Forumu za novinare „Gdje je novinarstvo danas“, koji je organizovao Sindikat medija Crne Gore, uoči 23. januara, Dana novinara Crne Gore. U Forumu je aktivno učestvovala ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.
Novinar Televizije „Vijesti“ Nikola Milosavić Aleksić rekao je da prilikom ugrožavanja bezbjednosti zaposlenih ključna podrška koleginica i kolega, koja je postrojala u njegovom slučaju. Međutim, kada je riječ o reakcijama nadležnih, predsjednik Sindikalne organizacije RTV Podgorica Milan Nikčević poručuje da deklarativne osude napada nijesu od pretjeranog značaja, već da bi trebalo konkretnije da se djeluje.
Novinarka TV Nova Željka Mirković navela je da je malo sindikalno angažovanih novinara jer imaju strah od poslodavca uopšte da se učlane u sindikate.
„Potrebno je da novinari češće razgovaraju o problemima i svom položaju, kako bi zajednički unaprijedili profesiju“, poručila je Mirković.
Na skupu je poručeno da je je problem nedostatka mladih u medijima sve evidentniji.
Olivera Nikolić iz Instituta za medije kazala je da uskoro nećemo imati ni novinarstvo, ako mladi nastave da odlaze, te da treba naći funkcionalan model institucionalne saradnje koji će pomoći da se ovaj problem riješi.
Sa tim je saglasna i novinarka “Vijesti” Biljana Matijašević, koja je kazala da mladi više ne žele da rade u privatnim medijima u kojima se puno radi a malo zarađuje. Na to se nadovezala koordinarka Sekcije mladih i frilensera SMCG Ivana Vlaović, koja je naglasila da redakcije moraju mnogo više truda da ulože u motivisanje mladih da ostanu u profesiji.
Nikolić je problematizovala način reizbora generalnog direktora Radio televizije Crne Gore Borisa Raonića i odsustvo reakcije ministarstva nadležnog za medije.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović je odgovorila da se pravosnažne presude moraju poštovati, ali da tom resoru nedostaju mehanizama za djelovanje, budući da bi se svaki njihov akt smatrao određenom vrstom pritiska na Savjet ili menadžment.
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković pozdravila je što neko iz državne administracije konačno konstatuje da postoji pravosnažna sudska presuda o izboru generalnog direktora RTCG.
„Način na koji je izmijenjen Zakon o nacionalnom javnom emiteru nije dobar, javnost je bila isključena ja na kraju su dva čovjeka, premijer (Milojko Spajić) i nezakonito izabrani generalni direktor, dogovorili model finansiranja“, kazala je ona.
Novinarka Televizije Crne Gore Emina Hodžić Knežević kazala je da je neophodno uvesti odgovornost članova Savjeta, budući da su u prošlosti njihove odluke tu medijsku kuću koštale značajan iznos novca.
Na forumu je bilo riječi i o zastarjelosti Etičkog kodeksa Crne Gore, samoregulaciji, netolerancija nosilaca vlasti na kritiku, ali i učinkovitosti efekata Fonda za medijski pluralizam.
„Ne poštuju se kriterijumi koje je država propisala već se novac daje svima koji konkurišu“, kazala je Camović Veličković.
Ministarka je odgovorila da je Fond dobar model podrške, ali da svakako treba da bude urađena evaluacija koja će pokazati njegove efekte.
Mirković je takođe ukazala na manjkavosti Fonda, iako ocjenjuje da je takva vrsta podrške prijeko potrebna.
„Imate emisije koje već postoje i dobile su podršku. Takođe, neke emisije samo promijene ime a sadržaj ostane isti. Generalno, previše je političkih emisija i treba da se okrenemo društvenim, životnim problemima“, kazala je Mirković.
Vujović je u uvodnom izlaganju kazala da pokušavaju da stvore što bolju atmosferu za rad medija i podsjetila da je u posljednjim sedmicama prethodne administracije usvojena Medijska strategija za period od prošle do 2027. godine. Takođe, obećala je da će postupak donošenja seta medijskih zakona biti okončan u drugm kvartalu ove godine.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je niska prosječna plata u odnosu na državni nivo i dalje najveći problem medijskih radnika u Crnoj Gori.
„Došlo je do uvođenja nekih novih davanja, poput dnevnica za rad nedjeljom, ipak materijalni položaj u manjim privatnim medijama i lokalnim emiterima i dalje ostaju razlog za veliku zabrinutost“, naveo je Kračković.
On je rekao da rješenje tog i drugih problema vide u usvajanju novog granskog koletivnog ugovora (GKU).
„Tu dogovora sa poslodavncima i dalje nema, ali ćemo ove godine opet pokušati da dođemo do njega“, kazao je Kračkovič.
Šef Odjeljenja za medije, obrazovanje i kulturu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Stiven Drajkorn kazao je da se, slično novinarima u većini mjesta širom svijeta, crnogorski novinari suočavaju sa raznim izazovima, od niskih plata i loših uslova rada do bezbjednosnih uslova, pa čak i rizika od fizičkog napada.
Novinari, kako je kazao Drajkorn, moraju primati pristojne zarade i moraju se poboljšati uslovi za njihov rad.
On je rekao da Vlada treba da stvori povoljan pravni ambijent za rad medija, a vlasnici medija moraju ispuniti svoje obaveze.
„Kada je riječ o zakonskom okviru, vladini zvaničnici i političari treba da pokažu poštovanje prema novinarima i novinarskim udruženjima pri kreiranju novih zakona. Proces treba da bude transparentan, da uključuje sve aktere i da se izbjegne pregovaranje u zatvorenim krugovima, kao što je bio slučaj nedavno“, kazao je Drajkorn.
Forum za novinare: Gdje je novinarstvo danas organizovan je u okviru projekta “Medijska pismenost za medijske radnike”, koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici.
Sindikat medija Crne Gore
