By U regionu Zapadnog Balkana svjedoci smo ugrožavanja prava novinara/ki i njihovog rada gotovo svakodnevno. Na Međunarodni dan ljudskih prava, ukazujemo na to da Indeks bezbjednosti novinara/ki SafeJournalists mreže za 2021. godinu u najvećem dijelu bilježi stagnaciju ili pad u odnosu na 2020. godinu.
*Ovaj grafikon je interaktivan – klikom na njega dobijate još podataka
grafikon: flourish
Novinari/ke su branioci ljudskih prava, a ko štiti njihova prava? U regionu Zapadnog Balkana svjedoci smo ugrožavanja prava novinara/ki i njihovog rada gotovo svakodnevno. SafeJournalists regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara/ki je mreža novinarskih udruženja i medijskih sindikata iz država Zapadnog Balkana koja se svakodnevno bori za poboljšanje položaja novinara/ki na tom prostoru. Jedan od vidova te borbe jeste i pokazivanje Indeksom bezbjednosti novinara/ki kako se, iz godine u godinu, mijenjaju odgovarajuća društvena i politička okruženja, koja imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara/ki i medijskih profesionalaca.
Uopšteno gledano, indeks mreže SafeJournalists za 2021. godinu biljeleži stagnaciju ili pad u odnosu na prethodnu, 2020. godinu. Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora i Srbija biljeleže veće ili manje padove kod mjerenih indikatora, dok Hrvatska i Severna Makedonija mjere blagi porast. Generalno pravno i organizaciono okruženje u kojem novinari/ke djelaju i dalje predstavlja veliki problem koji se teško rešava i poboljšava, pa na taj način i ne dozvoljava bilo kakav veći napredak. Postoje ozbiljni propusti oko shvatanja ključnih krivičnih djela. Opšti trend alternativnih mehanzama koji povezuju javna tužilaštva, policiju i novinare/ke u radne grupe i komisije pokušava da prevaziđe barijere u primjeni propisa i ozbiljne nedostatke u praksi. Zvaničnici i dalje rijetko osuđuju napade, a veoma često su i sami vinovnici ili stvaraju okruženje u kojem se novinari/ke veoma lako targetiraju. Onlajn verbalne prijetnje i zastrašivanja su postala realnost, a njihov broj se povećava. Raduje manji broj fizičkih napada i generalni pad broja slučajeva na štetu novinara/ki, ali dodatno brine ozbiljnost prijetnji koje se izriču i činjenica da procesuiranje i izrečene sankcije i dalje nemaju odvraćajući efekat. Novinari/ke kao branitelji ljudskih prava i dalje ostaju na vjetrometini napada kako predstavnika vlasti tako i ekstemnih grupa i pojedinaca.
Indeks bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara/ki i medijskih profesionalaca dok obavljaju svoju profesiju. Index se u velikoj mjeri oslanja na Vodič za primjenu Preporuke CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i bezbjednosti novinara/ki i ostalih medijskih aktera Savjeta Evrope. Mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se objektivnim pokazateljima vrijednosno ocjenjuju od 1 do 7, a zasnivaju se na istraživačkim nalazima i dokazima koji se objektivno analiziraju. Sastoji se od 4 odvojene cjeline koje odražavaju cjelokupnu sliku bezbjednosti novinara/ki. Pravno i organizaciono okruženje mjeri postojanje i primjenu zakonskih garancija relevantnih za bezbjednost novinara/ko, prevencijom se bilježi postojanje i sprovođenje niza preventivnih mjera koje direktno utiču na zaštitu i bezbjednost novinara/ki, dok procesni dio prati postupanje državnih institucija i zvaničnika, njihovo ponašanje prema novinarima/kama i efikasnost sistema krivičnog i građanskog pravosuđa u istragama prijetnji i napada na novinare/ke. Stvarna bezbjednost mjeri incidente i slučajeve raznih oblika prijetnji i nasilja nad novinarima/kama i medijima koje su se dogodili u prethodnoj godini.
