Nekažnjivost mora prestati u slučaju Olivere Lakić

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) pridružio se partnerima – evropskim organizacijama za brzi odgovor za slobodu medija (MFRR) kako bi ponovo zahtijevali da se u potpunosti rasvijetli napad na istraživačku novinarku Oliveru Lakić iz 2018. godine.

“Organizacije su izrazile nadu da će nedavno hapšenje osumnjičenih dovesti do svih koji su uključeni i da će rezultirati suočavanjem sa pravdom. Organizacije takođe pozdravljaju nedavno jednoglasno izglasavanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koje će ojačati zaštitu novinara, ali naglašavaju potrebu za daljim reformama kako bi se stvorilo sigurno i podržavajuće okruženje za nezavisno novinarstvo.

Lakić, istraživačka novinarka dnevnog lista “Vijesti” koja prati organizovani kriminal i korupciju, 8. maja 2018. godine upucana je u nogu ispred svog stana u Podgorici. Ranjena je, ali je preživjela nakon liječenja u bolnici. Napad je prvo klasifikovan kao pokušaj ubistva, ali je kasnije promijenjen u nanošenje teške tjelesne povrede.

Tužioci su rekli da je motiv napada bio izvještavanje novinarke o lokalnim kriminalnim grupama i njihovim vezama sa regionalnim kriminalnim organizacijama. Iako su nakon napada uhapšeni brojni osumnjičeni, više od tri i po godine kasnije niko nije izveden pred sud za napad u sred bijela dana, a Lakić je i dalje pod zaštitom policije.

Viši sud Crne Gore je 17. decembra 2021. odredio pritvor od 30 dana Branislavu Karadžiću i policajcu Darku Laloviću, koje Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči da su pratili Lakićevu prije napada i prenosili informacije o njenom kretanju „Kavačkom klanu”. Naime, službenik je radio u istom odjeljenju policije koje je zaduženo za obezbjeđenje Lakić. Ako se dokaže, umiješanost policajca bi bila pogubna za povjerenje u policiju.

Iako nedavna hapšenja idu u prilog razvoju događaja, nije podignuta zvanična optužnica protiv njih ili bilo koga od onih za koje se sumnja da su umiješani u napad. Sve u svemu, napredak u procesuiranju onih koji stoje iza napada i dalje je spor. Identifikovano je više osumnjičenih, koji su pripadnici kriminalne grupe, uključujući i navodnog napadača. Međutim, slučaj je još u fazi istrage. Zbog osjetljivosti slučaja, Više tužilaštvo i Specijalno tužilaštvo odbijaju da otkriju tajne informacije Komisiji za praćenje postupanja nadležnih u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, što znači da je malo informacija javno dostupno.

Naše organizacije slučaj Olivere Lakić vide kao ‘lakmus papir’ kako za nezavisnost pravosudnog sistema, tako i za ciljeve nove vlasti da poboljša klimu za slobodu medija rješavanjem slučajeva nekažnjivosti napada na novinare. Ubistvo direktora i glavnog urednika dnevnih novina Dan, Duška Jovanovića 2004. godine, i dalje nije riješeno i baca mračnu sijenku na slobodu medija. Kako je nedavno potpredsjednik Vlade Dritan Abazović primijetio, nijedan novinar u Crnoj Gori ne može se osjećati potpuno sigurno dok se taj slučaj ne riješi.

Pravni sistem u kojem se ovakvi ozbiljni fizički napadi na medijske radnike kažnjavaju odgovarajućim sankcijama je ključan. Zbog toga je ohrabrujuća činjenica da je Skupština Crne Gore 29. decembra jednoglasno izglasala donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojima se propisuje jača krivičnopravna zaštita novinara. Pohvaljujemo predani trud crnogorskih novinarskih sindikata, nevladinih organizacija i organizacija civilnog društva koji su izradili prijedlog zakona u saradnji sa Ministarstvom pravde. Prema novom zakonu, osuđeni za nanošenje teških telesnih povreda osobama koje se bave širenjem javnih informacija – kao u slučaju Olivere Lakić – umjesto dosadašnjih pet godina, čekaće kazne do osam godina zatvora, kao i strože kazne za slučajeve ubistava.

Izmjena Krivičnog zakonika je korak naprijed u slobodi medija za Vladu premijera Zdravka Krivokapića. Da bi bio potpuno efikasan, mora biti praćen finansiranjem izgradnje kapaciteta organa za sprovođenje zakona i snažnom implementacijom zakona od strane tužilaca. Sljedeći korak u borbi za pravdu za novinare bio bi angažovanje stranog eksperta da istraži ubistvo Duška Jovanovića. Iako je takvo imenovanje prije tri godine odobrila bivša Komisija za istraživanje napada na novinare, od tada ništa nije poduzeto. Pozivamo sadašnju administraciju da preokrene ovu situaciju i odgovori na druge preporuke Komisije.

Iako su izmjene zakonodavstva dobrodošle, ostaje još mnogo toga da se uradi u cilju poboljšanja ambijenta za slobodu medija i rad nezavisnih novinara u Crnoj Gori. Pored ozbiljnih slučajeva nekažnjivosti napada, svakodnevna bezbjednost i nesigurni uslovi rada i dalje su zabrinjavajući. Verbalni i fizički napadi i prijetnje novinarima i medijskim radnicima veoma su česti. Napadi na novinara Televizije Vijesti Seada Sadikovića u martu 2021. godine, prijetnje smrću upućene glavnom uredniku Antene M Darku Šukoviću i kolumnisti Draganu Bursaću u maju, te prijetnje Milki Tadić Mijović u avgustu ilustruju vrstu prijetnji sa kojima se novinari suočavaju zbog obavljanja svog posla. Osuda svih napada i prijetnji od strane zvaničnika i dalje je od vitalnog značaja.

Takođe, jednako značajno, napori da se završi transformacija Radio-televizije Crne Gore (RTCG) od državnog medija ka javnom servisu moraju se voditi na apolitičan način i uvijek sa ciljem povećanja njegove nezavisnosti i profesionalizma. Promjene u rukovodstvu i imenovanje u junu 2021. godine novog Savjeta RTCG dovele su do pluralističkog izvještavanja. Međutim, budući prijedlozi za unapređenje modela finansiranja javnog emitera moraju se sprovoditi u bliskoj konsultaciji sa novinarskim grupama i relevantnim međunarodnim medijskim organizacijama. Zakonodavstvo je potrebno da bi se osigurala nezavisnost medija i transparentnost vlasništva. U međuvremenu, osuda i kazna na godinu dana zatvora istraživačkom novinaru Jovi Martinoviću ostaje glavno pitanje koje brine naše organizacije.

Ostaje još mnogo toga da se uradi na uklanjanju ukorijenjene polarizacije u Crnoj Gori koja predstavlja kontinuirane izazove za nezavisnost javnih emitera; odgovoru države na napade na novinare; i pravednoj dodjeli državne podrške medijima putem oglašavanja. Nova administracija mora nadgledati reforme u cilju osiguranja nezavisnosti regulatornih tijela od strane države i stvaranju povoljnih uslova za rad medija bez uplitanja i pritiska. Ovdje nema brzih rješenja i potrebna je značajna politička volja. Ipak, novinarska zajednica u zemlji ostaje da se nada u napredak. Naše organizacije su spremne da podrže rad Komisije i Vlade Crne Gore u postizanju ovih ciljeva”.

Potpisali: