By Vlasnici i direktori medija u Crnoj Gori saglasni su da su najveće posljedice korona krize finansijske prirode, kao i organizacija posla zbog odsustva zaposlenih.
U istraživanju “Socio-ekonomski položaj medijskih radnika u Crnoj Gori”, koje je Sindikat medija Crne Gore (SMCG) objavio krajem prošle godine, poseban dio odnosi se na intervjue obavljene s poslodavcima i direktorima crnogorskih medija.
Istraživački tim je strukturirani upitnik sa 11 pitanja poslao na adrese svih registrovanih medija u Crnoj Gori. Pokazalo se, međutim, da menadžeri medija nemaju sluha i da nijesu spremni da odgovore na pitanja koja se tiču njih samih, uprkos brojnim molbama i podsjećanjima.
Istraživanje s vlasnicima i direktorima medija sprovedeno je u martu i aprilu 2021. godine, a na pitanja su odgovorili: TV Nova M, RTV Corona, RTV Cetinje, RTV Budva, RTV Rožaje, Radio Tivat, Radio Berane, Radio Crne Gore i Portal Analitika.
Kada je u pitanju struktura zaposlenih, redakcije su sačinjene od 40 i više procenata žena, a redakciju RTV Corona čini 90 posto žena. Žene se, ističu, nalaze i na uredničkim pozicijama. Na primjer, Radio Televizija Budva ima samo žene na uredničkim pozicijama, kao i Portal Analitika i Radio i portal Berane.
Poslodavce smo pitali i koji su to najveći problemi s kojima su se suočili u toku posljednje dvije godine, odnosno od pojave pandemije Covid-19. Oni su saglasni da su najveće posljedice korona krize finansijske prirode, kao i problemi oko organizacije posla zbog odusustva zaposlenih.
Iz Radija Berane kazali su nam da najveći problem od pojave virusa predstavljaju ograničenja u radu zaposlenih, jer se zbog korištenja prava na plaćeno odsustvo javlja manjak radnika. No, ograničenja se ogledaju i u smanjenom interesovanju za reklamne sadržaje. Otkrivaju da tokom 2020. godine nijesu zaposlili, ali ni otpustili, ni jednog novinara, te da to ne planiraju ni u budućnosti.
U Portalu Analitika su, kako su nam kazali, zaposleni povremeno radili od kuće do novembra 2020. godine, a nakon toga su se vratili u redakciju. Njihovo iskustvo je pokazalo da su učinak i organizacija tima mnogo bolji kada se radi u redakciji. Otkrivaju da su tokom 2020. godine zaposlili dva nova radnika, ali da nije bilo otpuštanja uzrokovanih korona krizom.
Najveći izazov tokom pandemije za redakciju Radija Crne Gore, koja ima 96 zaposlenih i jednog honorarnog saradnika, bilo je sačuvati redakciju od virusa. Zato su, privremeno odložili emitovanje određenih emisija i organizovali rad od kuće. Ističu da nije bilo otpuštanja. „Tokom prethodne godine zaposlili smo dva novinara na upražnjena radna mjesta, zbog odlaska kolega novinara u penziju. Nadam se da neće biti potrebe za otpuštanjem jer i sada imamo potrebu za prijemom novih radnika kako bi popunili upražnjena radna mjesta”, kazali su nam u menadžmentu Radija.
Iz Radija Tivat ističu da su zaposleni u tom mediju tokom pandemije radili od kuće za portal, te da se takav način rada pokazao kao dobar. Ističu da je bilo problema u organizaciji posla, zbog bolesti članova redakcije, ali da to nije uticalo na njihovo izvještavanje. Dvoje zaposlenih napustilo je taj medij, te su zaposlili jednu novinarku na neodređeno vrijeme. Otpuštanja nije bilo. „Neće biti otpuštanja. Poslujemo veoma racionalno. Prošlu godinu poslovali smo s dobitkom od 18 hiljada eura. Plate dobijamo do 7. u mjesecu. Nemamo dugovanja, ni prema državi, ni prema dobavljačima. Veoma smo ponosni na rad i poslovanje Radio Tivta”, kazali su nam u tom mediju.
Iz RTV Budva ističu da se, zbog pandemije, suočavaju sa opravdanim izostancima zaposlenih i nijesu u mogućnosti da snime nove emisije zbog poštovanja epidemioloških mjera. Dio zaposlenih u tom mediju radio je od kuće, što kako kažu nije mnogo uticalo na kvalitet rada. U tom mediju nije bilo otpuštanja niti zapošljavanja novih ljudi, a ne očekuju ni da će se u budućnosti smanjivati broj zaposlenih.
Iz Radio i televizije Corona ističu da je pandemija ostavila finansijske posljedice. Zbog prirode posla zaposleni u tom mediju (jedan stalno zaposleni i pet honorarnih saradnika) radili su iz redakcije, ili su izvještavali s terena. U tom mediju zaposlili su dva novinara, a nijesu imali otpuštanja. Dodaju da ne planiraju otpuštanja „ali ukoliko i dalje bude prisutna ovakva finansijska situacija, biće prinuđeni da otpuste par radnika“
Lokalni javni emiter, Radio-televizija i portal Rožaje takođe je osjetio finansijske posljedice od pandemije Covid-19. Ističu da su im tokom i nakon pandemije ograničene mogućnosti za rad marketinga, kao i da su limitirana budžetska sredstva. Dodaju i da je rad od kuće uticao na smanjenje produkcije tog medija. Ovaj medij zaposlio je troje radnika, dok je otkaz dobilo njih dvoje.
Mali broj zaposlenih, posebno snimatelja, jedna kamera s kojom raspolažu i neposjedovanje redakcijskog vozila dio su problema redakcije LJE Radio-televizije Cetinje. No to su, otkrivaju, problemi koji su postojali i prije korone. Zaposleni u tom mediju su radili od kuće jedino kada su bili inficirani virusom Covid-19 ili dok su bili u izolaciji. Takođe, u nekoliko navrata je radno vrijeme Radio Cetinja prilagođavano, ali se to samo djelimično odrazilo na rezultate rada. U toku prethodne godine zaposlili su jednog novinara, a nije bilo otpuštanja. „Otpuštanja neće biti u RTV Cetinje, a finansijske probleme, koji datiraju odavno i nemaju veze s korona krizom, još uvijek ne znamo na koji način i kada ćemo riješiti, s obzirom na činjenicu da, zbog loših odnosa sa osnivačem, do danas nemamo potpisan Ugovor o međusobnim pravima i obavezama za naredne tri godine”, navode u dopisu za SMCG.
Glavni problem s kojim se suočavaju komercijalni TV emiteri su, ističu iz TV Nova M, nedovoljna pomoć države medijima. „I prethodna i aktuelna vlast nedovoljno su nas pomogle, nijesu nam subvencionisale zarade, nijesu nas stavili na spisak ugroženih djelatnosti osim tokom nekoliko mjeseci prošle godine”, kazali su nam u menadžmentu.
Direktorica TV Nova M, Ivana Šebek, istakla je da bi se komercijalnim emiterima najviše pomoglo oslobađanjem od dažbina prema Radio-difuznom centru, Agenciji za elektronske medije, PAM-u i Filmskom centru „makar na godinu, kako bismo bili približno izjednačeni sa igračima na tržištu registrovanim u drugim državama, koji programski ne posluju po crnogorskom zakonodavstvu (Pink M)“.
Neophodno je, dodaje, da poslodavci dobiju subvencije na zarade zaposlenih, kao ugrožena djelatnost, jer su prinuđeni da otpuštaju zaposlene kako bi poslovali sa što manjim „neminovnim“ gubicima.
„To iz razloga što želimo da zadržimo zaposlene, da ih ne šaljemo na teret državi, ali smo finansijski iscrpljeni i nemamo izbora. Želimo da sačuvamo radna mjesta za crnogorske državljane”, kazala je Šebek. Iz ovog medija ističu da su tokom pandemije Covid-19 zaposlili jednu novinarku, ali da su istovremeno i otpuštali, ne precizirajući broj otpuštenih. Dodaju i da će se otpuštanja nastaviti, posebno ako pomoć države izostane.
