By Jako je važno da se novinari/ke bore za istinu
Tužbe protiv medija i novinara/ki, ukoliko su osnovane, mogu doprinijeti podizanju standarda u novinarstvu i medijskim slobodama, smatra izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) Milka Tadić Mijović.
Ona je na pitanje kako gleda na tužbe protiv medija i novinara/ki i koliko one utiču na pojavu autocenzure u medijima, odgovorila da sve zavisi od toga da li su one osnovane ili nijesu.
„Ako su osnovane, ako je neko prekršio kodeks i pravila profesije, svakako mislim da bi tužbe mogle biti značajne za podizanje standarda u medijima i u novinarstvu, što jeste cilj“, kazala je Tadić Mijović.
Sa druge strane, kako je navela, ako su tužbe neosnovane, što je najčešće slučaj u Crnoj Gori, one zaista ograničavaju slobodu medija i utiču na autocenzuru.
Tadić Mijović smatra da je to jedan od razloga zbog čega je Crna Gora tako nisko kada su u pitanju indeksi slobode medija.
„Znači, ako su tužbe nesonovane, ako dolaze da bi se spriječilo informisanje o značajnim stvarima u društvu, mislim da su one veoma štetne“, istakla je ona.
Govoreći o tužbama sa kojima se i sama suočavala u svojoj dugogodišnjoj novinarskoj karijeri u Monitoru, Tadić Mijović je kazala da je veliki broj njih dolazio od moćnih krugova.
„Mi smo u Monitoru puno radili istraživanja o korupciji, kriminalu, o sprezi politike i kriminala, biznisa, politike i kriminala, i često su te tužbe dolazile upravo iz tih krugova. Recimo, među onima koji su mene tužili bila je i sestra predsjednika (Mila) Đukanovića, zatim neki biznismeni koji su bili jako blizu tih krugova moći“, navela je Tadić Mijović.
Prema njenim riječima, za veliki broj tih tužbi imali su problematične presude, i često su morali da plaćamo visoke tužbene zahtjeve, iako su njihovi tekstovi bili zasnovani na činjenicama.
„Međutim, u posljednje vrijeme mnoge od tih tužbi smo uspjeli da dobijemo na Ustavnom sudu, i sada se nešto mijenja situacija. Znači, na višim instancama često se obaraju te tužbe, a dešavalo se i da nas niže instance oslobode, a da nas Viši sud kazni“, kazala je Tadić Mijović.
Ona je naglasila da je, u svakom slučaju, jako važno da se novinari/ke bore za istinu.
„I kad su nepravedno optuženi, i kad ih sudovi, koji su nažalost u velikoj mjeri zarobljeni u Crnoj Gori, kažnjavaju iako nijesu prekršili nijedno pravilo, treba da nastave da se bore, jer ako ne na Ustavnom sudu, imaju šansu u Strazburu“, dodala je Tadić Mijović.
Upitana da, kao direktorica CIN-CG, čiji je jedan od glavnih ciljeva promocija nezavisnog, odgovornog i profesionalnog novinarstva, ocijeni na kom je nivou poštovanje tih postulata u novinarskoj branši u Crnoj Gori, ona je rekla da je jako malo profesionalnih medija koji se zaista bave svojim poslom.
Često su, kako je navela, to neke „ispostave“ iza kojih stoje određeni krugovi, političke ili biznis strukture.
„Mislim da je dug put pred nama, ali ono što hrabri je to da su u svih ovih 30 godina od uspostavljanja višestranačja, ipak postojali mediji koji su imali distancu prema krugovima moći i koji su se zaista bavili svojim poslom i borili se za bolje i pravednije društvo“, kazala je Tadić Mijović.
Ona je podsjetila da su i u najmračnijim vremenima, 90-ih godina, postojali mediji koji su bili antiratno orijentisani.
„U posljednjih deceniju i po imali smo medije koji su bili distancirani u odnosu na monopole i koji su se zaista puno borili protiv kriminala, korupcije i netransparentnih poslova ove, sad već bivše vlasti. Dakle, i u najmračnijim vremenima opstajali su mediji, i to je ono što je naša nada, iako je nažalost većina medija zarobljena“, navela je Tadić Mijović.
Posebno je, smatra ona, problematično što su zarobljeni oni mediji koji bi trebalo da služe javnom interesu.
„Tu, prije svega, mislim na Javni servis koji to, u stvari, nikad nije ni postao“, dodala je Tadić Mijović.
Na pitanje koliko, po njenom mišljenju, sami mediji, odnosno novinari/ke, svojim neprofesionalizmom i kršenjem novinarskog kodeksa, utiču na pojavu i brojnost tužbi, ona je ponovila da tužbe nekad mogu biti i učinkovite, to jest da mogu podići nivo standarda i medijske slobode.
„Tu sam upravo mislila na medije koji ne poštuju pravila profesije, i koji su prije svega propagandni punktovi ove ili one grupacije. Nažalost, ti mediji postoje u Crnoj Gori, oni stalno krše standarde, često objavljuju stvari koje nijesu istinite, i utiču na to da se pojavljuju tužbe“.
Video prilog nastao je u okviru projekta “Činjenicama protiv tužbi”, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore. Jedan od partnera u tom projektu je agencija MINA. Ovaj projekat je finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.
Foto: mina.news
