Tematski članci

Novinari i dalje na meti – napadi na radnim zadacima i onlajn prijetnje

Photo: Canva.com

Piše: Radomir KRAČKOVIĆ

 

2022. bila je godina u kojoj je ponovo zabilježen značajan broj slučajeva napada na novinare u Crnoj Gori. Podaci pokazuju da su novinari i medijski radnici i dalje često na meti fizičkih napada ili prijetnji tokom obavljanja radnih zadataka dok je i sve više onlajn prijetnji putem društvenih mreža.

Prijete preko društvenih mreža i sprečavaju izvještavanje

Tokom prošle godine Uprava policije (UP) registrovala je ukupno 21 slučaj napada za novinare i medijske kuće, zbog njihovog profesionalnog angažmana. Od toga je 11 slučajeva prijetnji preko društvenih mreža ili telefona i 10 slučajeva fizičkih napada ili pokušaja ometanja novinara i medijskih radnika tokom obavljanja radnih zadataka.

„Od navedenog broja, nadležni državni tužilac je 12 događaja kvalifikovao kao krivično djelo za koja se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.  Sedam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok je pet događaja za sada nerasvijetljeno“, pokazuju podaci UP dostavljeni  Sindikatu medija Crne Gore (SMCG).

Photo: Canva.com

Iz policije kažu i da su u dva događaja policijski službenici, analizirajući spise predmeta, ocijenili da se u radi o prekršajima iz Zakona o javnom redu i miru, pa su pokrenuti prekršajni postupci.

U tri slučaja nadležni tužilac je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, dok su četiri predmeta sa formiranim spisima dostavljen tužiocu na ocjenu, odlučivanje i pravnu kvalifikaciju, kažu u Upravi policije.

Analiza podataka Uprave policije pokazuje da su novinari i medijski radnici i dalje često na meti tokom izvještavanja sa rizičnih događaja kao što su protesti i druga javna okupljanja. Učesnici tih događaja u nekoliko navrata pokušali su da spriječe novinare i medijske radnike da snimaju i izvještavaju, pokazuju podnesene prijave. To su radili i kada su novinari i medijski radnici na sebi imali vidno istaknuto obilježje „press“.

Što se tiče prijetnji, one se novinarima najčešće upućuju preko društvenih mreža. U nekoliko slučajeva nadležni nisu uspjeli da otkriju ko je slao prijeteće poruke pa je istraga i dalje u toku ili su slučajevi arhivirani.

Iz Uprave policije je rečeno i da su tokom 2022. godine vršili procjenu bezbjednosne ugroženosti za devet novinara i dvije medijske kuće. Na osnovu izvršenih procjena i po odluci Vlade, policija štiti dva novinara.

Prva godina primjene izmijenjenog Krivičnog zakonika

Photo: Canva.com

2022. bila je i prva godina primjene izmijenjenog Krivičnog zakonika (KZ) Crne Gore po kojem su povećane kazne za napade na novinare i medijske radnike. Krajem 2021., na inicijativu nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Sindikata medija, a koju su podržale i ostale organizacije koje se bave medijima, Skupština Crne Gore jednoglasno je usvojila izmjene KZ-a kojima su povećane kazne za krivična djela prinuda, ugrožavanje sigurnosti, teška tjelesna povreda i teško ubistvo, ukoliko su izvršena nad novinarima i medijskim radnicima, u vezi sa obavljanjem njihovog posla.

Nadležni organi, tužilaštva i sudovi, postupali su u nekim slučajevima napada na novinare i medijske radnike po izmijenjenom Krivičnom zakoniku. Tako su, po izmijenjenom KZ-u, pred nadležnim pravosudnim organima u Bijelom Polju, u toku dva postupka zbog krivičnog djela prinuda prema novinarki Jadranki Ćetković. Jedan od ta dva slučaja pokazuje različito postupanje nadležnih organa u odnosu na isti događaj.

Naime, Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Bijelom Polju čak četiri puta odbacilo je krivičnu prijavu novinarke protiv Elvisa Palavrtića iz Plava koji joj je, kako kaže, upućivao uvrede i pokušao da je spriječi u obavljanju novinarskog posla odnosno fotografisanja, na platou ispred Višeg suda u tom gradu sredinom 2022. ODT je to uradilo iako je svaki put Više državno tužilaštvo (VDT) u Bijelom Polju usvajalo pritužbuadvokata novinarke Mirka Boškovića na odluku o odbacivanju krivične prijave, ocjenjujući da je pritužba osnovana i da Osnovno tužilaštvo treba da sprovede dodatne dokazne radnje. VDT je ukazalo i da su određeni krivično-pravni stavovi i zaključci nižeg tužilaštva neprihvatljivi.

„Sve što se događalo u ovom predmetu predstavlja zaista svojevrsni pravni paradoks, koji je nastupio usljed niza propusta i pogrešnih koraka tužilaštva. Naime, Osnovno tužilaštvo u Bijelom Polju, i pored jasnih naloga i uputstava Višeg tužilaštva, propušta da ih uvaži i u naredna četiri  navrata donosi rješenja o odbacivanju krivične prijave, nakon što je, ponavljam, Više tužilaštvo četiri puta usvajalo pritužbu punomoćnika oštećene, sa gotovo identičnim obrazloženjem i uputstvima ODT-u. Koliko je meni poznato, sličan slučaj se nije desio u našoj praksi”, kaže Bošković.

Photo: Canva.com

On dodaje da je već nakon prvog odbacivanja krivične prijave, ODT u Bijelom Polju, zbog napada na novinarku Ćetković, podnijelo zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje u Bijelom Polju, pritom ne puštajući da proteknu zakonski rokovi za podnošenje pritužbe oštećene ili preduzimanje gonjenja od nje. Iako je Više tužilaštvo ocijenilo da je podnijeta pritužba novinarke osnovana i vratilo predmet ODT-u da preduzme određene dokazne radnje i pruži potpunije obrazloženje, Sud za prekršaje u Bijelom Polju sproveo je prvostepeni prekršajni postupak protiv Palavrtića i proglasio ga krivim.

Dakle, imamo istovremeno prvostepenu odluku Suda za prekršaje i aktivan postupak pred Osnovnim tužilaštvom, protiv istog okrivljenog i  povodom istog događaja, zaključuje Bošković.

Inače, Sud za prekršaje osudio je Palavrtića na novčanu kaznu od 150 eura „zato što je vrijeđao i drsko se ponašao prema Ćetković, dok je obavljala svoj novinarski zadatak”. Kako mu je od kazne odbijeno 100 eura za vrijeme koje je bio zadržan po odluci ODT-a, na kraju je morao da plati 50 eura, odnosno 33,3 eura, u roku 15 dana od dana presude.

 

 

Ovaj članak kreiran je kroz projekat “Bezbjednost novinara kroz sudsku praksu” koji realizuje Sindikat medija Crne Gore (SMCG).  Projekat je podržan je od strane Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) u okviru programa „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – Projekat monitoringa suđenja 2021 – 2023“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost SMCG i ne odražava nužno stavove CeMI-ja, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

Možda vam se dopadne

Komentari su onemogućeni.