Autor Na konferenciji SafeJournalists mreže „Od činjenica do promjena: bezbjednost i položaj novinara i novinarki na Zapadnom Balkanu“ koja je održana juče u Beogradu predstavljeni su najnoviji nalazi o položaju novinarki u regionu, koji ukazuju na porast napada, izraženu rodnu dimenziju prijetnji i uznemiravanja, kao i na slabosti institucionalne zaštite. Učesnice i učesnici panela upozorili su da se novinarke suočavaju ne samo sa prijetnjama zbog profesionalnog rada, već i sa napadima koji ciljaju njihov pol, izgled, privatni i porodični život, dok veliki broj incidenata ostaje neprijavljen zbog nepovjerenja u institucije i straha od posljedica.
Konferenciju su otvorili generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara (NUNS) Srbije Tamara Filipović Stevanović, ambasador Australije u Srbiji Piter Trasvel i zamjenica ambasadora Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva.
foto: NUNS
Tamara Filipović Stevanović, generalna sekretarka NUNS-a, otvarajući konferenciju poručila je da bezbjednost novinara i novinarki nije samo profesionalno, već i demokratsko pitanje. Ona je istakla da konferencija okuplja novinare, istraživače, eksperte, sindikate i partnere kako bi se razgovaralo o bezbjednosti novinarki, uznemiravanju na radnom mjestu, položaju žena u medijima, regionalnim indikatorima medijskih sloboda i razvoju rodno osjetljivih protokola u redakcijama. Podsjećajući da SafeJournalists mreža obilježava 10 godina postojanja, naglasila je da je mreža tokom prethodne decenije gradila mehanizme podrške, dokumentovala napade i zagovarala institucionalne promjene, ali i upozorila da iza svake brojke stoji konkretno iskustvo novinara, novinarke ili redakcije.
Ambasador Australije u Srbiji Piter Trasvel rekao je da se novinarke na Zapadnom Balkanu suočavaju sa nesrazmjernim rizicima, uključujući onlajn zlostavljanje, fizičko zastrašivanje, kampanje blaćenja, rodno zasnovano
foto: NUNS
nasilje i SLAPP tužbe. On je istakao da su institucionalni odgovori na ove prijetnje često nedovoljni, zbog čega je bezbjednost novinarki važno pitanje ne samo za medijsku zajednicu, već i za demokratiju. „Prava promjena zahtijeva kolektivnu odgovornost. Ona zahtijeva da institucije reaguju i da društvo u cjelini prepozna vrijednost novinarstva“, poručio je Trasvel.
Zamjenica ambasadora Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva upozorila je da se novinari širom svijeta suočavaju sa sve širim
foto: NUNS
spektrom prijetnji, od fizičkih napada, uznemiravanja i zastrašivanja, do nadzora, SLAPP tužbi i zloupotrebe novih tehnologija. Posebno je ukazala na položaj novinarki, koje su izložene seksističkom, mizoginom i često seksualizovanom onlajn nasilju, dok se digitalne prijetnje sve češće prelivaju u fizičku opasnost. „Odbrana slobode medija nije samo zaštita novinara, već zaštita same demokratije“, poručila je Halačeva.
Bezbjednost novinarki je pitanje ukupnog medijskog okruženja
Tamara Filipović Stevanović, generalna sekretarka NUNS-a, govoreći na prvom panelu, podsjetila je da je SafeJournalists mreža nastavila da prati stanje bezbjednosti novinarki nakon usvajanja Deklaracije o bezbjednosti novinarki, pokrenute u septembru prošle godine. Kako je rekla, mreža se tada obavezala na „praćenje i monitoring stanja kada je u pitanju bezbjednost novinarki, reagovanje na takvo ugrožavanje njihove bezbjednosti i uslove rada uopšte“.
Filipović Stevanović je upozorila da se u većini zemalja ponavlja isti obrazac: zakonodavni okvir postoji, ali institucionalna praksa izostaje, dok redakcije često nijesu bezbjedno mjesto za novinarke. „Žene ne prijavljuju incidente zbog nepovjerenja u institucije, straha od dodatne viktimizacije i utiska da će posljedice koje nastupe nakon prijave biti ili male ili nikakve“, navela je ona, ocjenjujući da takvo stanje dodatno obeshrabruje novinarke da traže zaštitu.
Gotovo polovina slučajeva napada na novinarke u BiH sadrži rodne elemente
Istraživačica iz Bosne i Hercegovine (BH novinari) Mirna Stanković-Luković upozorila je da su uznemiravanje i napadi na novinarke, posebno u onlajn prostoru, dominantan obrazac pritiska, a da su ti napadi često izrazito rodno obojeni. Kako je navela, „najčešći oblik pritiska je uznemiravanje, prvenstveno onlajn“, dok napadi uključuju „seksualizovane uvrede, napade na izgled i privatni život i pokušaje da se diskredituje profesionalni rad“. Prema predstavljenim podacima, gotovo polovina zabilježenih slučajeva koji se odnose na novinarke sadrži eksplicitne rodne elemente, što pokazuje da su novinarke targetirane „ne samo zbog onoga o čemu izvještavaju, već i zbog toga ko su“.
Kao važan pomak izdvojila je pravne promjene u Federaciji BiH, gdje su 2025. godine onlajn uznemiravanje i psihološko nasilje prepoznati kao krivična djela, uz eksplicitno prepoznavanje digitalnih platformi kao sredstva izvršenja krivičnih djela. To je, kako je naglasila, posebno važno jer se „oko 70 odsto napada dešava onlajn“.
Ipak, kako je ocijenila, pojedinačni pravni pomaci još nijesu doveli do sistemske zaštite. Većina medijskih organizacija, prema njenim riječima, „nema interne bezbjednosne protokole“ niti strukturisanu podršku, zbog čega su novinarke često prepuštene same sebi i oslonjene na civilno društvo i neformalne mreže podrške.
U Srbiji su novinarke bile mete fizičkih napada, uključujući i napade policije
Marija Babić, pravnica i istraživačica Nezavisnog udruženja novinara Srbije, rekla je da su novinarke u Srbiji tokom prošle godine u velikom broju slučajeva bile mete fizičkih napada. Posebno zabrinjava, kako je istakla, to što su u pojedinim slučajevima napadači bili pripadnici policije. „NUNS je prošle godine zabilježio 77 slučajeva napada na novinare i novinarke od strane policije, nereagovanje u slučajevima kada su novinari napadnuti ili neosnovana privođenja. Od tog broja 26 je učinjeno prema novinarkama“, rekla je Babić.
Ona je ukazala i na problem neprijavljivanja prijetnji, posebno među novinarkama koje rade u lokalnim sredinama. Kako je navela, pored nepovjerenja u institucije, novinarke na lokalu često strahuju da će zbog prijavljivanja pretrpjeti dodatne posljedice u zajednici u kojoj žive i rade. Posebno je izdvojila činjenicu da je veći broj onlajn napada usmjeren prema ženama nego prema muškarcima.
foto: SMCG
Babić se osvrnula i na pad u postupanju institucija kada su u pitanju napadi na novinarke. „Prošle godine, samo u jednom slučaju je bila osuđujuća presuda za napade na novinarke“, navela je Babić, dodajući da nekažnjivost ostaje jedan od ključnih problema.
U Crnoj Gori više od polovine zabilježenih napada odnosilo se na novinarke
Marijana Camović Veličković, istraživačica Sindikata medija Crne Gore, rekla je da su tokom 2025. godine novinarke dobijale prijeteće i uznemiravajuće poruke i javne komentare na privatnim profilima na društvenim mrežama i putem elektronske pošte, a četiri slučaja imala su rodno zasnovane elemente. Camović Veličković je posebno ukazala na dugotrajne slučajeve policijske zaštite. „Mi u Crnoj Gori imamo dva slučaja da novinarke imaju policijsku zaštitu i to traje godinama i ne rješava se uzrok na osnovu kojeg su one dobile tu zaštitu“, rekla je ona. Do marta 2025. godine, dodala je, i treća novinarka je imala policijsku zaštitu, ali je ona prestala ne zato što su prestali razlozi za zaštitu, već zato što policija nema dovoljno službenika za te potrebe.
Govoreći o reakciji države, Camović Veličković je navela da su policija i tužilaštvo pokretali postupke protiv napadača, a da su četiri slučaja do sada dobila sudski epilog kroz prvostepene presude pred sudom za prekršaje. Najviša izrečena kazna bila je devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja bezbjednosti, u slučaju u kojem je novinarki rečeno: „Pazi da ti ne dobiješ metak“. Ipak, ona je upozorila da problemi ostaju neriješeni. „Pomak je u tome što se slučajevi rješavaju brže, ali problem je u tome što i dalje ima veliki broj slučajeva, a kod neriješenih slučajeva se ništa ne dešava“, ocijenila je Camović Veličković.
Slučajevi prijetnji novinarima na Kosovu počinju da se tretiraju kao prioritetni
Džemajl Redža rekao je da Udruženje novinara Kosova nastoji da pruži zaštitu svim novinarima i novinarkama, uz posebnu pažnju na bezbjednost novinarki, koje su često izložene dodatnim oblicima pritisaka. Kako je naveo, prije dvije godine formirana je mreža novinarki unutar udruženja, kako bi koleginice imale dodatni prostor za međusobnu podršku, razgovor i reagovanje na probleme sa kojima se suočavaju. Redža je naglasio da zaštita novinarki nije samo pitanje žena u profesiji, već da je to „zajednička borba za osnovna ljudska prava i zaštitu medijskih sloboda“, u kojoj važnu ulogu imaju i muškarci saveznici.
On je ukazao i na položaj novinara i novinarki iz različitih etničkih zajednica, posebno srpskih kolega sa sjevera Kosova, koji su, kako je rekao, i tokom 2025. godine bili izloženi prijetnjama zbog svog izvještavanja. Kao pozitivan pomak naveo je novu strategiju, kojom se slučajevi koji se odnose na novinare počinju tretirati kao prioritetni. „Počinjemo da vidimo pozitivne znake u rješavanju ovih slučajeva“, rekao je Redža, izdvajajući primjer postupka u kojem je muškarac koji je u sudnici prijetio grupi novinara, među kojima je bila i jedna novinarka, osuđen u roku od 45 dana.
U Albaniji pritisci na novinarke sistemski, a ne samo fizički
Blerjana Bino, istraživačica iz Albanije, takođe je ocijenila da napadi na novinarke u toj zemlji nijesu usmjereni samo na njihov profesionalni rad, već se često šire na privatni i porodični život, kao i na njihovu ulogu u društvu i javnoj debati. Kako je navela, rizik za novinarke u Albaniji najčešće nije direktno fizičko nasilje, već „sistemskog, strukturnog karaktera i duboko ugrađen u ekosistem funkcionisanja medija“. Prema njenim riječima, onlajn uznemiravanje, mizogini napadi, koordinisane kampanje blaćenja, seksualizovani jezik i prijetnje koje uključuju i članove porodice imaju za cilj da zastraše novinarke, delegitimišu njihov rad i potisnu ih iz javnog prostora i novinarstva.
Bino je navela da je tokom 2025. godine zabilježeno 13 slučajeva direktno usmjerenih na žene, sa ukupno 15 žrtava, ali je upozorila da istraživanja, fokus grupe i intervjui pokazuju da je stvarni broj slučajeva znatno veći, jer se mnogi napadi normalizuju i ne prijavljuju. Posebno je ukazala na to da se početkom 2026. godine uočava pomjeranje ka strukturisanijim obrascima pritisaka u digitalnom, političkom i profesionalnom okruženju. Ti obrasci, kako je rekla, djeluju zajedno sa političkim pritiscima, SLAPP tužbama, taktikama blaćenja i slabim institucionalnim odgovorima. „Onlajn i tradicionalni napadi su vidljiviji, ali oni djeluju zajedno sa političkim pritiscima, SLAPP tužbama, taktikama blaćenja i slabim institucionalnim odgovorima“, istakla je Bino.
Podržava Ambasada Australije u Srbiji kroz Program direktne pomoći. Ovaj sadržaj nastao je uz podršku Ambasade Australije u Srbiji kroz Program direktne pomoći. Stavovi i mišljenja izneti ovde isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno zvanične stavove donatora.
