By Članovi Zajedničkog konsultativnog odbora civilnog društva Evropske unije i Crne Gore (ZKO) u Deklaraciji usvojenoj na decembarskom sastanku zahtijevali su od crnogorskih vlasti da obezbijede zakonski okvir u cilju osiguravanja nezavisnosti novinara i urednika od menadžera, vlasnika medija i oglašivača, da pruže zaštitu od neetičkog ponašanja i redukuju cenzuru i samocenzuru.
U zajedničkoj Deklaraciji usvojenoj nakon sastanka održanog 19. decembra u Briselu članovi ZKO pozvali su crnogorske vlasti da obezbijede puno poštovanje radničkih prava u medijskom sektoru.
„ZKO smatra da svi novinari i urednici, kao i vlasnici medija, treba da poštuju nacionalne i međunarodne standarde i novinarske kodekse ponašanja. Odbor vjeruje da mediji koji imaju sopstvene zaštitnike treba da smanje restriktivne zahtjeve za podnošenje žalbi vezanih za slučajeve kršenja novinarskih prava i omoguće svim zainteresovanim stranama da podnose takve žalbe“, navodi se u Deklaraciji.
Izvještaj za sektor medija, koji je predstavljen na sastanku, uradila je predsjednica Sindikata medija Crne Gore, Marijana Camović, a predstavio ga je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković koji je i kopredsjedavajući u tekućem mandatu ZKO (2015-2018). Zaključci za oblast medija su proistekli iz tog izvještaja, a između ostalog on sadrži i nalaze iz nedavno predstavljenog izvještaja SMCG Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara u Crnoj Gori.
ZKO je jedno od tijela osnovanih u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore. Ovo tijelo omogućava organizacijama civilnog društva obije strane da prate napredak koji Crna Gora ostvaruje na svom putu ka Evropskoj uniji, kao i da usvajaju preporuke na koje se ukazuje Vladi Crne Gore i institucijama Evropske unije. To tijelo se sastoji od dvanaest članova, po šest sa svake strane, koji predstavljaju Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESK) i crnogorsko civilno društvo.
Kada je u pitanju stanje u medijima ZKO napominje da se Crna Gora i dalje nalazi na 106. poziciji (od 180 uvrštenih zemalja) u Svjetskom indeksu medijskih sloboda za 2017. kao i da sloboda izražavanja, a naročito sloboda medija, ostaju predmet zabrinutosti.
„Još jednom, ZKO poziva sve organe odgovorne da preduzmu odgovarajuće mjere da stvore sigurnu sredinu za profesionalno i nezavisno istraživačko novinarstvo, oslobođeno političkog i ekonomskog pritiska. Odbor vjeruje da reklamiranje korišćenjem javnih fondova treba da bude strogo i objektivno regulisano“, navodi se u Deklaraciji.
ZKO je još jednom pozvao nadležne organe da efektivno istraže sve neistražene slučajeve nasilja protiv novinara, naročito one gdje postoji rizik zastarijevanja, i da sprovedu mjere zaštite medijskih radnika i ostalih civilnih aktivista od ove vrste napada.
„Članovi ZKO-a zabrinuto napominju da se lokalni javni emiteri nalaze u teškoj finansijskoj situaciji i traže od crnogorskih vlasti da regulišu finansijsku održivost ovih medija“, navodi se u Deklaraciji.
Sindikat medija je tokom 2017. godine više puta nadležnim državnim organima ukazivao na slučajeve napada na novinare kojima prijeti zastara i koji su već zastarili (na primjer, slučaj prebijanja novinara Mladena Stojovića), a o problemima sa kojima se srijeću zaposleni u lokalnim javnim emiterima zbog nestabilnog finansiranja je organizovano predstavljanje pravne analize o položaju tih medija i prava novinara u medijskim zakonima Crne Gore koja sadrži i predloge izmjena Zakona o elektronskim medijima.
Sljedeći sastanak ZKO-a biće održan u Crnoj Gori u prvoj polovini 2018. godine.
