By Promjene koje su se desile na medijskoj sceni Crne Gore i u samim medijima, tokom protekle godine, nisu značajne i nisu povećale slobodu medija ni bezbjednost novinara i novinarki – istaknuto je na predstavljanju trećeg izvještaja “Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara – Crna Gora 2018” koji je radio Sindikat medija Crne Gore.
Izvještaj je rađen u okviru EU projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, a autorke su Marijana Camović i Bojana Laković Konatar. Praćen je period od septembra 2017. do septembra 2018. godine i to kroz tri cjeline: zakonodavni okvir, uslovi rada u medijima i bezbjednost novinara/ki.
Zakoni nisu mijenjani ali se radi radi na izmjenama svih medijskih zakona. Tako je, kako je kazala Camović, predviđeno da se Zakon o medijima mijenja detaljno i planirane su novosti kada je u pitanju registracija medija, transparentnost vlasništva, evidencija novca koji mediji dobijaju po osnovu marketinga ali i osnivanje fonda za pluralizam medija u koji bi bilo izdvajano 0,03% državnog budžeta i iz kojeg bi novac dobijali svi komercijalni mediji. “Nisu usvojeni predlozi Sindikata medija koji su se odnosili na uvođenje obaveze medija da imaju statut u kojem bi bio preciziran način imenovanja glavnog i odgovornog urednika, kao i uvođenje garancija da će tekst koji je u javnom interesu biti objavljen bez obzira na stav vlasnika. To je bio pokušaj da se smanje autocenzura, cenzura i uticaj vlasnika na uređivačku politiku na šta su ukazali i eksperti Savjeta Evrope ističući da je ta pojava crnogorska specifičnost, ali na nivou Radne grupe nije bilo razumjevanja za te ideje”, rekla je Camović.
Izvještaj je obuhvatio i anketu sa 136 novinara/ki i urednika/ca, što predstavlja 17 odsto zaposlenih u tom segmentu medija.
“Više od trećine anketiranih novinara (35%) prima platu od 400-500 eura, a svaki treći novinar prima manje od 400 eura. Svaki peti novinar može se pohvaliti platom koja je od 500-600 eura, a svega 12.5% novinara prima platu koja je veća od 600 eura. Zarade u privatnim medijima su veće od onih koji su u državnom vlasništvu. Istraživanje je pokazalo i da uglavnom urednici nijesu bili voljni da govore o svojim zaradama, da novinari uglavnom primaju ispod 500 eura, ali i da postoji velika razlika između zarada urednika i novinara što utiče na prosjek plata u medijima”, kazala je Laković Konatar podsjećajući da je prosječna zarada na nivou države bila 510 eura.
Čak 63% ispitanika kazalo je da se radno vrijeme novinara u nekoj mjeri povećalo u prethodnom period, a kako je rekla, anketa je još jednom potvrdila da novinari doživljavaju svoj ekonomski položaj sve gorim iz godine u godinu.
“Sudeći po odgovorima čak oko 60% anketiranih, ekonomski položaj novinara je veoma ili donekle oslabio, a svega nešto manje od 9% anketiranih vjeruje da je on ojačao djelimično ili veoma. Mišljenje da je ekonomski položaj novinara oslabio imaju najviše novinari privatnih medija, a na takvo mišljenje ne utiče funkcija koju obavljaju u medijima – i novinari i urednici dijele taj stav”, objasnila je Laković Konatar dodajući da je skoro 15% anketiranih prinuđeno da osim novinarskog radi i neki drugi plaćeni posao.
“Svaki peti novinar nije slobodan da se učlani u sindikat, pokazala je ovogodišnja anketa. Čak 8% anketiranih na pitanje „Da li ste slobodni da se učlanite u neki od sindikata?“ odgovorilo je „Ne znam“, što može ukazivati na činjenicu da oni imaju strah od posljedica koje bi „otvoreniji odgovor“ donio. Kada je u pitanju sindikalno angažovanje anketiranih, 38% je kazalo da su učlanjeni u neki od sindikata, dok je 60% njih kazalo da nije član ni jednog sindikata”, navela je Laković Konatar.
Istraživanje je, kako je rekla, ponovo pokazalo da postoji hijerarhija uticaja, odnosno da postoje osobe koje utiču na rad novinara i da je njihov uticaj veći ukoliko su bliže novinarima u njihovom svakodnevnom radu. Tako se, sudeći po odgovorima anketiranih novinara, može zaključiti da urednici imaju najveći uticaj na njihov rad. Skoro 80% anketiranih novinara kazalo da urednici imaju izuzetan, veliki ili djelimičan uticaj na njihov rad, dok je svega 17% anketiranih kazalo da urednici utiču slabo ili uopšte ne utiču na njihov rad. Među onima na koje urednici imaju veliki uticaj nalaze se većinom zaposleni u privatnim medijima, pa je tako svaki peti ispitanik zaposlen u privatnim medijima kazao da urednici na njega utiču veoma, odnosno izuzetno.
Na drugom mjestu se, već drugu godinu za redom nalaze menadžeri medija, koji prema mišljenju 53% anketiranih novinara utiču na njih u nekoj mjeri (djelimično, veoma ili izuzetno). Sa druge strane, 42% anketiranih je istaklo da oni imaju slab uticaj ili da uopšte ne utiču na njihov rad. Uticaj menadžera je najočigledniji u privatnim medijima, o čemu svjedoči i istraživanje koje je pokazalo da se svaki četvrti ispitanik suočava sa takvim problemom, a pritisak od strane menadžera najviše osjećaju novinari (35%).
Od početka jula 2017. do kraja juna 2018. godine u Upravi policije (UP) Crne Gore evidentirano je 9 događaja koji se odnose na napade na novinare/ke, zaposlene u medijima i imovinu medija. Dva slučaja registrovana u drugoj polovini 2017. godine odnose se na prijetnje upućene bivšem novinaru, koji se trenutno nalazi na rukovodećoj poziciji jedne političke partije. SMCG je zato, bazi na sajtu safejournalists.net, registrovao sedam slučajeva.
SMCG je pratio sve što se u tužilaštvu, policiji i sudovima dešavalo po pitanju slučajeva napada na novinare i onima u kojima su novinari i novinarke tužioci ili tuženi.
Praćen je i slučaj Jova Martinovića koji je prvostepeno osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja se bavila preprodajom narkotika. SMCG je negodovao zbog te presude jer smatramo da je Martinoviću nanijeta nepravda.
Najnoviji događaj je izricanje prvostepene presude osobi koja je ugrozila sigurnost novinarke Vijesti Jelene Jovanović, prijeteći joj na njenom radnom mjestu.
Foto: Boris Pejović
