Tri četvrtine medijskih profesionalaca prima platu manju od prosječne

Gotovo tri četvrtine zaposlenih u medijima u Crnoj Gori prima platu koja je niža od prosječne zaradeu državi, pokazalo je Istraživanje o socio-ekonomskom položaju novinara i novinarki i drugih medijskih profesionalaca, koje je istraživačka agencija Defacto Consultancy sprovela za potrebe Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Sindikata medija Crne Gore (SMCG).

Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Giovanni Gabassi kazao je da je 23. januar, Dan novinara Crne Gore prilika da se prepozna ključna uloga medijskih profesionalaca i profesionalki u demokratskim društvima, u pozivanju nosilaca vlasti na odgovornost ali i da se istaknu stalni izazovi sa kojima se novinari suočavaju.

Prema njegovim riječima, Misija OEBS-a i SMCG zajedno sprovode aktivnosti  usmjerene na unapređenje bezbjednosti novinara, što uključuje prihološku podršku, bezbjednost novinarki, a današnje istraživanje jedna je od tih aktivnosti.

“Novinarstvo je teška profesija, što podaci snažno potvrđuju. Više od polovine ispitanika navodi visok nivo stresa povezanog sa poslom , dok 69 odsto prepoznaje sagorijevanje ili emocionalnu iscrpljenost kao čestu pojavu. Nalazi za mlade novinare jednako su zabrinjavajući. Više od devet od deset ispitanika vidi politički ili urednički pritisak kao ključni faktor koji odvraća mlade od ulaska u novinarstvo, dok šest od deset navodi niske početke zarade kao veliku prepreku”, rekao je  Gabassi.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković naveo je da je socioekonomski status medijskih profesionalaca prioritet Sindikata, i da su ovakvi podaci dobra polazna osnova za unapređenje ekonomskog položaja medijskih radnika.

„Iako bilježimo blago poboljšanje ekonomskog položaja, to nije dovoljno. Zarade i dalje ne omogućavaju dostojanstven život, niti odgovaraju težini i odgovornosti profesije. Istovremeno, značajno se povećavaju izdvajanja iz državnog budžeta ne samo javnim serviisma nego i privatnim medijima i smatramo da se to mora reflektovati na plate medijskih radnika i radnica“, rekao je.

Istakao je da oni koji proizvode medijski sadržaj treba da budu bolje plaćeni, i samim tim motivisani da se bore ne samo za sopstveni opstanak već i napredak cjelokupne medijske profesije.

„U SMCG se suočavamo sa slabim socijalnim dijalogom, koji je osnovni instrument za unapređenje položaja zaposlenih u medijima, dok su kolektivni ugovori i dalje rijetkost. Višegodišnji pregovori sa poslodavcima o Granskom kolektivnom ugovoru ne daju rezultate, ali naš zadatak ostaje da u narednom periodu ubijedimo vlasnike medija da ga potpišu. Podaci iz ovog istraživanja jasno pokazuju da je to neophodno i da se ne smije odlagati, jer svako dalje odgađanje ne znači samo lošiji položaj medijskih radnika, već i dodatno urušavanje samih medija“, istakao je.

Slaven Živković iz Defacto Consultancy istraživačke agencije rekao je da većina novinara u Crnoj Gori ima stalni radni odnos (77,8%), dok njih 16,5% radi na određeno vrijeme, 4,6% po ugovoru o djelu,

Kako je kazao, crnogorsko novinarstvo dominantno zasnovano na stalnim radnim odnosima, dok su fleksibilni i nesigurniji oblici rada prisutni u manjoj, ali značajnoj mjeri.

Rezultati pokazuju da značajan dio novinara u Crnoj Gori ima dugogodišnje radno iskustvo u istoj medijskoj kući. Najveća grupa ispitanika, njih 39,5%, radi u trenutnoj redakciji duže od 10 godina.

„Ipak, ta stabilnost ima dobrih strana ali ima onih stvari koje se mogu popraviti. Na primjer, vidjeli smo da gotovo tri četvrtine zaposlenih u medijima kaže da prima platu koja je manja od prosječne plate u Crnoj Gori. To je problem“, rekao je Živković.

Većina novinara (58,7% u javnim i 55,3% u privatnim medijima) imala je povećanje plate tokom prošle godine, nezavisno od povećanja u okviru programa Evropa sad 2, dok smanjenja gotovo da nema.

„Generalni trend je da zaposleni u javnim i privatnim medijima imaju vrlo slične probleme. Ipak, većina ispitanika i dalje navodi određena poboljšanja, što sugeriše da je situacija ne tako davno bila lošija nego danas“, rekao je Živković.

Prema nalazima istraživanja, većina novinara navodi da im poslodavci uredno uplaćuju doprinose za socijalno i zdravstveno osiguranje, kao i da rade u okviru standardnog osmočasovnog radnog dana. Ipak, značajan dio ispitanika radi duže – 28 odsto njih u prosjeku radi osam do deset sati dnevno, dok 3,4 odsto radi više od deset sati.

Prekovremeni rad izraženiji je u privatnim medijima, gdje 35 odsto novinara radi prekovremeno nekoliko puta sedmično ili skoro svakog dana, dok je u javnim medijima taj procenat 28 odsto. Taj rad se rijetko u potpunosti plaća, budući da manje od polovine novinara u oba sektora ima punu kompenzaciju za prekovremeni rad.

Kada je riječ o prioritetima, čak 60 odsto ispitanika kao najvažniju promjenu navelo je povećanje plata, dok je svaki deseti ispitanik kao primarnu istakao potrebu za većom zaštitom od pritisaka.

Iako se 91 odsto novinara izjasnilo da se osjeća bezbjedno na radnom mjestu, najčešći oblici ugrožavanja su verbalne prijetnje i onlajn uznemiravanje, dok je 6,4 odsto ispitanika prijavilo fizičke prijetnje ili napade. Više od 40 odsto novinara navelo je da nikada nije doživjelo pritiske da mijenja sadržaj, dok su među onima koji jesu najčešći izvori pritisaka urednici i politički akteri.

Živković je naglasio da je stres izrazito prisutan u medijskom sektoru – više od polovine ispitanika ocjenjuje nivo stresa kao visok ili veoma visok, dok čak 69 odsto navodi da burnout osjeća često ili povremeno.

„Nijedna od više od 40 redakcija koje smo posjetili nema institucionalizovanu psihološku podršku niti sistem praćenja mentalnog zdravlja zaposlenih, zbog čega se stres akumulira i ostaje neriješen“, upozorio je Živković, ističući da je četvrti ispitanik naveo je da je bio žrtva mobinga.

Govoreći o preporukama, Živković je istakao da je hitno potrebno usvojiti Granski kolektivni ugovor za medijski sektor, povećati plate do nivoa prosječne zarade, zaštititi novinare i novinarke od neplaćenog prekovremenog rada, ojačati mehanizme bezbjednosti i obezbijediti sistemsku brigu o mentalnom zdravlju zaposlenih.

Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović – Veličković kazala je da se nalazi ovog istraživanja u velikoj mjeri poklapaju sa onim što Sindikat bilježi kroz desetogodišnje ankete među članstvom, ali i da su u pojedinim segmentima zabilježeni negativniji trendovi, naročito kada je riječ o visini zarada.

„Jasno je da se mora mnogo snažnije raditi na unapređenju ekonomskog položaja zaposlenih u medijima i ponovo, po ko zna koji put, inicirati pregovore o Granskom kolektivnom ugovoru, posebno ove godine, jer svjedočimo da se teško dolazi čak i do Opšteg kolektivnog ugovora, čijim stavljanjem van snage zaposleni ostaju bez osnovnih prava“, rekla je Camović – Veličković.

Camović – Veličković je navela da ohrabruje činjenica da koleginice i kolege prepoznaju rad Sindikata m,edija ali i da su svjesni potrebe da se unaprijedi sopstveni pristup tamo gdje postoje ograničenja.

Osvrnula se i na snažnu antisindikalnu diskriminaciju tokom 2025. godine, navodeći da su najvećim pritiscima bili izloženi zaposleni u RTCG i RTV Podgorica, gdje je više od 100 radnika napustilo sindikalne organizacije.

„Posebno zabrinjava činjenica da se pritisak na zaposlene sve više seli iz privatnih u javne medije, što mora biti alarm za cjelokupnu javnost – jer govorimo o ljudima kojima su povjerene važne javne funkcije i koji direktno odlučuju o sudbinama zaposlenih“, zaključila je Camović – Veličković.