By U Crnoj Gori uočeni su značajni problemi u oblasti ljudskih prava, uključujući ozbiljna ograničavanja slobode izražavanja i slobode medija, navodi se u izvještaju američkog Stejt dipartmenta.
U izvještaju američkog ministarstva spoljnih poslova, između ostalog, piše da Ustav garantuje slobodu izražavanja, uključujući i za predstavnike medija, i da je Vlada generalno poštovala to pravo.
Ipak, govor mržnje, verbalne prijetnje i uvrede upućene novinarima i aktivistima, targetiranje kritičkih medija od strane zvaničnika, kao i neriješeni napadi na novinare, ugrožavali su slobodu izražavanja.
„Agencija za elektronske medije je 3. jula ažurirala svoju zabranu iz 2022. godine o emitovanju ruskih državnih medija, uključujući Russia Today, Sputnik i Rossiya 1, kako bi sprovela odluku Vlade od 6. juna o punom usklađivanju sa restriktivnim mjerama EU kao odgovor na ruski rat protiv Ukrajine“, podsjetili su iz Stejt dipartmenta.
Naveli su i da je Agencija za elektronske medije (sadašnja Agencija za audiovizuelne medijske usluge) pozvala sve domaće pružaoce audio-vizuelnih medijskih usluga da obustave emitovanje ili distribuciju programa 20 konkretnih ruskih medija preko bilo kojeg kanala, uključujući kablovsku, satelitsku, IPTV, internet servise, platforme za razmjenu videa ili aplikacije.
„Neki posmatrači, uključujući Digitalni forenzički centar Atlantskog saveza Crne Gore, naveli su da vlasti nijesu u potpunosti sprovele odluku, jer su ti zabranjeni mediji i dalje bili dostupni iz zemlje“, stoji u izvještaju.
Fizički napadi, zatvaranja i pritisci
Stejt dipartment navodi da nije bilo izvještaja da je Vlada koristila nasilje protiv medija ali da su zvaničnici nastavili da targetiraju kritičke novinare i medije. Kako su istakli, neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli su atmosferi zastrašivanja.
Dodali su i da je Viši sud u Podgorici 31. jula potvrdio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv 14 osoba osumnjičenih za napad iz 2018. na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u Podgorici.
Grupa optužena za napad tereti se i za stvaranje kriminalne organizacije i izvršenje više krivičnih djela, uključujući ubistvo, nedozvoljeno držanje oružja i trgovinu drogom.
Cenzura od strane vlasti, kriminalnih grupa i ekstremista
U izvještaju američkog ministarstva spoljnih poslova, dodaje se da su nezavisni i opozicioni mediji tvrdili da su bili izloženi nepravednom tretmanu i ekonomskim pritiscima od strane državnih institucija.
“Niske plate i politički pritisci podsticali su autocenzuru. Nekoliko kolumnista prijavilo je da su tokom godine bili izloženi prijetnjama zbog svojih javno izrečenih stavova”, kaže se.
Dodaje se i da su se novinari suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama i fizičkim napadima od nepoznatih počinilaca zbog izvještavanja o politički, etnički i vjerski osjetljivim temama, kao i o korupciji i švercu.
U izvještaju se navodi i incident od 11. novembra, kada je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo zadržavanje od 72 sata biznismenu Zoranu „Ćoću“ Bećiroviću, njegovom sinu Luki Bećiroviću i policajcu Mladenu Mijatoviću, navodno Bećirovićevom tjelohranitelju, zbog verbalnog i fizičkog napada na novinarku i urednicu crne hronike u dnevnom listu Pobjeda, Anu Raičković, i članove njene porodice, u blizini jednog restorana brze hrane u Podgorici 10. novembra.
“Bećirović, za koga se tvrdi da ima veze sa bivšom vladom predvođenom DPS-om, ranije je bio optuživan od strane novinara za prijetnje i uvrede”, navodi se.
Incident je izazvao široku osudu na političkoj sceni, od državnih zvaničnika, političkih partija, nevladinih organizacija i medijskih udruženja.
“Sindikat medija Crne Gore saopštio je da je ovo bio 18. slučaj napada ili prijetnji, uključujući i online prijetnje, protiv novinara i medija tokom godine. Prema njihovim podacima, 14 od tih incidenata prijavljeno je policiji i tužilaštvu na dalju istragu i postupanje”, zaključuje se u dokumentu Stejt dipartmenta.
