Neosnovane tužbe utiču na kvalitet novinarstva

Tužbe obično stižu novinarima koje se bave nekim istraživačkim novinarstvom

Tužbe protiv novinara, ukoliko su neosnovane, ne utiču samo na stvaranje samocenzure, nego i na kvalitet novinarstva u Crnoj Gori, ocijenio je urednik politike u Dnevnim novina Mili Prelević.

On je rekao da je kao novinar skoro deset puta bio tužen.

„Ja sam od onih novinara koji imao desetak tužbi i svaku sam dobio“, kazao je Prelević agenciji MINA.

Komentarišući to što je u posljednjih deset godina pokrenuto 150 tužbi protiv novinara, Prelević smatra da to nije veliki broj.

„To je svega 15-tak tužbi godišnje. To nije strašno jer je opšte poznato da Crnogorci vole da se sude i da tuže“, naveo je Prelević.

Prema njegovim riječima, jedna od grešaka novinara i medija je što se, ako se presudi u korist onoga koji tuži, objavljuje demant, ali skoro nikada se ne objavljuje informacija da je presuđeno u korist novinara ili medija.

„To nam nije interesantno jer se uvijek čita kada treba neko da bude kažnjen, a ne oslobođen“, kazao je Prelević.

On je poručio da bi novinari trebalo da utiču na to da se objavi informacija u kojoj bi bilo navedeno da je novinar bio upravu.

Prelević je kazao da je novinarstvo u Crnoj Gori bilo „na cijeni“ i da u posljednje vrijeme građani shvataju šta znače novinari i mediji.

On je rekao da u Crnoj Gori, prema nekim procjenama, ima između 800 i hiljadu novinara, i da je zadovoljan time koliko crnogorski novinari poštuju Etički kodeks.

„Naravno, pošto smo podijeljeno društvo i mediji su podijeljeni i onda se uvijek nađu oni koji su nezadovoljni izvještavanjem, ali se u tom slučaju postavlja pitanje da li je Kodeks povrijeđen“, naveo je Prelević.

Problem je, kako je rekao, to što u Crnoj Gori ne postoji jasno definisano regulatorno tijelo ili neki sud časti koji bi mogao relevantno da kaže da li je neko kršio Kodeks novinara ili nije.

„Novinari su kao i društvo podijeljeni, pa samim tim na različite načine tumače Etički kodeks koji je jasan i koji bi trebalo pratiti“, kazao je Prelević.

On je istakao da se veliki broj novinara trudi da radi po Kodeksu, ali da tužbe, ukoliko dođe do njih, utiču na rad novinara.

Prelević je dodao da je istraživanje koje je rađeno prije nekoliko godina pokazalo da svega 18 odsto novinara kaže da tužbe ne utiču na njegov rad.

„Prošlo je deset godina otkad je Crna Gora dekriminalizovala klevetu, a još nema većine koja bi rekla da je to dobro ili loše“, smatra Prelević.

Kako je kazao, tužbe obično stižu novinarima koje se bave nekim istraživačkim novinarstvom.

„Problem informacije koja se objavi, a zbog kojih nastaju tužbe, je zbog toga što i dalje crnogorsko društvo nije transparentno, i dalje je teško doći do pravih informacija“, rekao je Prelević.

Prema njegovim riječima, neke redakcije neće da stanu iza svog novinara, iako su objavile informaciju koja je završila na naslovnoj novina ili portala.

„Ostave ga samog da se bori na sudu sa tim“, dodao je Prelević.

Kako je naveo, iako po zakonu novinar ima pravo da sačuva svoj izvor, u ogromnom broju slučajeva se dešava da sudija pita novinara ko mu je dao informaciju.

„I to utiče ne samo na stvaranje samocenzure kod novinara, nego uopšte na kvalitet novinarstva u Crnoj Gori“, zaključio je Prelević.

Dugogodišnja novinarka Vesna Rajković Nenadić kazala je da, bez obzira o kom se vremenskom periodu radi, broj pokrenutih tužbi protiv novinara je veliki.

Rajković Nenadić je rekla da ima utisak da ni sami novinari, a sa druge strane ni građani, nijesu svjesni ozbiljnosti novinarskog posla i činjenici da pravdu mogu zadovoljiti na sudu.

„Smatram da samo građani ukoliko smatraju da je povrijeđeno neko njihovo pravo pisanjem određenog medija negdje to stave u „mali mozak“ i ne žele da se bave procesuiranjem tog slučaja, jer smatraju da pravda neće biti zadovoljena“, ocijenila je Rajković Nenadić agenciji MINA.

Često je, kako je navela, čula da mediji pribjegavaju praksi da objave određenu informaciju zarad tiraža svjesni da krše zakon i Etički kodeks, ali da su spremni sa druge strane da snose odgovornost.

Rajković Nenadić smatra da je Crna Gora dekriminalizovala klevetu vrlo rano, mnogo prije nego što je društvo bilo spremno.

„Zaista mislim da na sudu građani ne mogu dobiti adekvatnu satisfakciju za ono što bude objavljeno u medijima“, istakla je Rajković Nenadić.

Ona je poručila da se svi novinari moraju pridržavati Etičkog kodeksa.

„Mislim da vlasnici medija i urednici često pribjegavaju praksi da se neka informacija objavi, iako su svjesni da će njenim objavljivanjem prekršiti mnoge standarde“, dodala je Rajković Nenadić.

Prema njenim riječima, Kodeks se ne poštuje, ne iz neznanja, nego zbog namjere.

„To bi trebalo regulisati što prije kako bi novinari bili malo više zaštićeni, i da, naravno, postoje odredbe da sankcionišu novinare koji ne prate Kodeks i koji objavljuju lažne vijesti“, zaključila je Rajković Nenadić.

Video prilog nastao je u okviru projekta “Činjenicama protiv tužbi”, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore. Jedan od partnera u tom projektu je agencija MINA. Ovaj projekat je finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

Foto: mina.news