Mladi, sindikalizam i mediji

Piše: Marko Vulević 

 

Ovo istraživanje za cilj ima dokazivanje i opovrgavanje nekoliko hipoteza. Međutim, prije nego što krenemo u njihovo dokazivanje ili opovrgivanje, treba da objasnimo pojmove iz naslova ovog rada.
Novinarstvo ili žurnalistika predstavlja djelatnost prikupljanja, analize, provjere i prezentacije informacija o tekućim događajima, uključujući one vezane uz dugoročne trendove, probleme ili važne ljude. Oni koji se bave novinarstvom zovu se novinarima ili žurnalistima. Mladost je razdoblje života između djetinjstva i odrasle dobi, a pojam mladež označava osobe koje se nalaze u tom razdoblju.
Mladost je kako biološka, tako i društvena kategorija. U tradicionalnom društvu, mladež kao posebna društvena grupa nije postojala, jer je uključivanje u sferu rada započinjalo već u ranom djetinjstvu, a djeca su automatski postajala odrasli čim su počela zarađivati za život. Razvojem tehnološkog društva javlja se potreba za sve kvalificiranijom radnom snagom, što dovodi do masovnog školovanja, tj. odgađanja ulaska mladih u svijet rada. Mladež postaje predmet proučavanja sociologije nakon utvrđivanja, da je biološka činjenica, poput starosnog doba, poprimila društvene konotacije i postala načelo društvene diferencijacije. Sociolozi nisu suglasni u definiranju pojmova mladost i mladež, kao ni oko godina koje pojmovi obuhvaćaju. Neki kao mladenačko razdoblje navode razdoblje od 15. do 25. godine, neki do 30. godine, a neki čak do 40. godine, u skladu sa smjernicama produženja mladosti u suvremenom društvu.
Sindikalizam predstavlja upravu poslovima preko sindikata; oblik sindikalne organizacije, naročito radnika, kojoj je cilj da sredstva proizvodnje pređu u ruke proletarijata putem direktne akcije, a kapitalističko vlasništvo da se ukine.
Osnovne hipoteze koje želim da dokažem kroz ovo istraživanje jeste da mladi smatraju da je novinarima neophodna psihološka podrška usljed ogromnog stresa koji proživljavaju na radnom mjestu, kao i van radnog mjesta, da veliki procenat mladih smatra novinarski posao veoma primamljivim za bavljenje, te da su napadi na novinare nešto što najviše zabrinjava mlade kada govorimo o pravnoj sigurnosti novinara.

ISTRAŽIVANJE: MLADI, SINDIKALIZAM I MEDIJI

U ovom istraživanju učestvovalo je 150 mladih. Polna garnitura je izjednačena, dakle 50% (75 ispitanika) su osobe muškog roda i 50% (75 ispitanica) su osobe ženskog roda. Što se tiče regije iz koje ispitanici dolaze sa dijagrama možemo zaključiti da 60 njih dolazi iz Sjeverne regije Crne Gore, 50 iz Centralne regije Crne Gore i 30 iz Južne regije Crne Gore.

Na pitanje da li bi se ikada oni bavili novinarstvom, 64 ispitanika je reklo da bi, 59 ispitanika da ne bi, a 17 njih je odgovorilo da ne zna. Preko 70% ispitanika smatra da je položaj novinara u Crnoj Gori ispod zadovoljavajućeg i isprod prosjeka, dok samo 30% procenata ispitanika smatra da je zadovoljavajuć. Kod ovog istraživačkog pitanja središnja vrijednost je iznosila 5, a modus (najfrekventija vrijednost) iznosi četiri.

Na pitanje koliko smatraju na skali od 1 do 10 da su novinari zaštićeni u Crnoj Gori, najveći broj mladih smatra da ocjena njihove zaštite iznosi 3 što je ispod svih demokratskih standarda. Na pitanje koliko smatraju da je novinarstvo stresan posao u Crnoj Gori preko 80% ispitanika je reklo putem intervalne skale da je to veoma stresan posao.

Što je iznenađujuće jeste podatak da je čak oko 85% mladih čulo za neki napad na novinara, a 90% mladih smatra da je novinarima neophodna psihološka podrška. Na pitanje na koji način mladi najčešće konzumiraju medijske sadržaje, dobili smo sljedeće odgovore: 73.8% mladih se najčešće medijski informiše putem društvenih mreža, 21.4% putem nacionalnih i regionalnih portala, 2.4% putem TV sadržaja i 2.4% putem štampanih medija. Te iz ovoga može zaključiti da „stare medije“ konzumira samo 4.8% mladih, dok 95.2% mladih konzumira „nove medije“.

ZAKLJUČAK

Ovim relevantnim anketnim istraživanjem potvrđujem svoje hipoteze, a to je da su novinari pravno nedovoljno zaštićeni u Crnoj Gori, da je novinarski posao jedan od najstresnijih u Crnoj Gori i da je novinarima neophodna psihološka podrška. Tehnika za sprovođenje ovog anketnog istraživanja bila je CAPI, uzorački okvir su činili mladi, a upitnik se sastojao od gore navedenih pitanja. Nema demokratskog procvata za Crnu Goru, dok novinari ne budu zaštićeni na svim mogućim poljima.