By Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija zabrinut je zbog učestalosti takozvanih SLAPP tužbi, koje se često koriste kao sredstvo zastrašivanja i ućutkivanja novinara i medijskih radnika koji izvještavaju o pitanjima od javnog interesa.
Kako se navodi u izvještaju tog UN tijela, Komitet takođe žali zbog nedostatka informacija koje je država dostavila u vezi sa ishodima ovakvih slučajeva, te o dostupnim pravnim lijekovima za novinare i medijske radnike.
“Iako je u toku planiranje usvajanja revidiranog Zakona o slobodnom pristupu informacijama u skladu s međunarodnim standardima, Komitet je zabrinut zbog rastućeg trenda klasifikacije javnih informacija bez jasnog obrazloženja i neizvjesnosti”, rekli su iz Komiteta, dodajući da su zabrinuti i u pogledu toga kako će novi Zakon riješiti ovaj problem.
Kako se dodaje, uprkos postojanju sudskih pravnih ljekova u slučajevima kada javne institucije ne odgovaraju ili odlažu odgovore na zahtjeve za informacijama, zabrinjava i veliki broj žalbi podnesenih po ovom osnovu.
Zabrinuti i zbog govora mržnje u javnom prostoru
Iz Komiteta su, kako su rekli, zabrinuti i zbog visokog nivoa govora mržnje u javnom diskursu u Crnoj Gori, posebno na internetu, u tradicionalnim medijima, na sportskim događajima i u školama.
Kako su rekli, mete takvih napada najćešće su politički protivnici, etničke, vjerske i nacionalne grupe, uključujući Rome i Egipćane, kao i žene, LGBT populacija, osobe sa invaliditetom i siromašni.
“Posebno zabrinjavaju izvještaji o negiranju ratnih zločina i veličanju ratnih zločinaca, što često dolazi i od političara”, navode iz Komiteta.
Oni su upozorili i na nedovoljnu institucionalnu reakciju na ovakve pojave, ali i na nisku svijest javnosti o mehanizmima za prijavljivanje govora mržnje, te na sankcije koje nemaju efekat odvraćanja.
Donošenje medijskih zakona pozitivan iskorak
Komitet je kao pozitivan korak ocijenio donošenje seta medijskih zakona (o audiovizuelnim medijskim uslugama, o medijima i o Nacionalnom javnom emiteru RTCG) u 2024. godini. Te izmjene, navodi se u izvještaju, doprinose jačanju medijskog pluralizma i slobode medija.
Iz tog tijela UN-a su rekli i da prepoznaju napore u jačanju Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, uključujući povećanje broja zaposlenih i organizaciju obuka o pravima na zaštitu privatnosti i pristup informacijama namijenjenih službenicima Agencije, nevladinim i medijskim organizacijama, kao i široj javnosti.
Poziv na snažnije korake
Komitet preporučuje uspostavljanje nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara i medijskih radnika, koji bi se bavio prevencijom i odgovorom na napade na medijsko osoblje.
Kako bi se ojačala borba protiv govora mržnje i nasilja motivisanog mržnjom, Komitet predlaže Crnoj Gori da poveća napore u promociji poštovanja raznolikosti i podizanju svijesti o zabrani zločina iz mržnje.
Među predloženim mjerama su javne informativne kampanje i sprovođenje planiranih aktivnosti u okviru Nacionalne strategije za medije za period 2023-2027.
Komitet takođe poziva državu da se odlučnije suprotstavi rodnim stereotipima i govoru mržnje prema ženama, naročito onima koje rade u politici i medijima.
Ova borba, kako se ističe u izvještaju, treba da uključuje angažman medija, organizacija civilnog društva i drugih relevantnih aktera kako bi se smanjila diskriminacija i unaprijedio položaj žena u javnom životu.
