By Mnogi izazovi sa kojima se mladi ljudi suočavaju ne mogu se riješiti na individualnom nivou , poput problematične fleksibilizacije tržišta rada, platformizacije privrede, klimatskih promjena, snižavanja standarda rada, te samo kolektivno organizovanje i borba mogu poboljšati uslove za život radnika, uključujići i mlade.
Ovo je u intervjuu za Sindikat medija Crne Gore kazala predsjednica Sindikata Mladi plus, Tea Jarc koja je godinama uključena u rad mladih i upoznata sa njihovim problemima.
Sindikat Mladi plus zalaže se za prava studenata, srednjoškolaca i mladih nezaposlenih ljudi, a posebnu pažnju posvećuju platformskim radnicima. Glavni cilj ovog sindikata jeste upravo da mlade edukuju o njihovim pravima pri ulasku na tržište rada, ponude im podršku pri pronalaženju posla i pomognu u rješavanju poslovnih problema.
Kako se javila ideja za osnivanje Sindikata Mladi plus? Da li je bilo izazovno kreirati nešto što prati potrebe mladih, s obzirom da su oni specifična ciljna grupa?
Sindikat Mladi plus formiran je u junu 2011. godine kada su se dvije veoma različite grupe – studenti i sindikalci – udružili kao rezultat kampanje protiv takozvanog „malog djela“ ili „mini rada“, oblika marginalnog honorarnog zapošljavanja , slično njemačkom konceptu ‘mini posla’, koji je slovenačka vlada željela da uvede kao reformu studentskog tržišta rada. 11 godina kasnije imamo oko 1500 članova, koji u prosijeku imaju 25 godina, a tek završavaju studije ili su trenutno nezaposleni.
Mladi ljudi su veoma raznoliki i suočavaju se sa raznim izazovima, ali generalno izazov praćenja potreba mladih nije veliki problem jer smo sa mladima skoro svakodnevno u kontaktu. Najvažnija stvar je njihova povratna informacija, tako da možemo pratiti njihove potrebe. Zato svake godine sprovodimo sopstvena istraživanje o mladima.
Kakvu vrstu pomoći i podrške Sindikat Mladi plus pruža mladima? Koji su neki od vaših najuspješnijih projekata?
Našim članovima pružamo: pomoć oko problema tokom studiranja i (ne)zapošljavanja; savjetovanje (pravna pomoć i savjetovanje o karijeri) i pravno zastupanje; kursevi i radionice o pristojnom radu, jednakim pravima, pravima radnika, budućnosti rada itd. (takođe otvorene za širu javnost).
Jedan od naših najvećih uspjeha je to što smo vodeći širu koaliciju uspjeli da zabranimo neplaćenu praksu u slovenačkom javnom sektoru. U 2019. bili smo aktivni u donošenju izmjena u zakonodavstvu koje je donijelo veće minimalne zarade studentima radnicima, pomogli smo u poboljšanju zakonodavstva u vezi sa inspekcijom rada, a u protekle dvije godine dosta smo radili na temu platformi za rad te predstavljamo vozače dostave i pregovaramo sa platformama.
Sa kojim poslovnim izazovima se prema Vašem iskustvu mladi u Sloveniji najčešće sreću?
Većina mladih radnika u Sloveniji suočava se sa nesigurnim vrstama zaposlenja, što znači da rade u nestandardnim oblicima zapošljavanja, bez ili sa ograničenim pristupom radničkim i socijalnim pravima. Stoga im je takođe teško da planiraju svoju budućnost. Drugi izazov sa kojim se suočavaju jeste kako da izbjegnu kršenje socijalnih i radničkih prava.
Zbog čega je po Vašem mišljenju važno da se mladi uključuju u rad i aktivnosti sindikata?
Mnogi izazovi sa kojima se mladi ljudi suočavaju ne mogu se riješiti na individualnom nivou – kao što su problematična fleksibilizacija tržišta rada, platformizacija privrede, klimatske promjene, snižavanje standarda rada, itd.. Tako da ima smisla samo ako se organizujemo i borimo kolektivno kako bi poboljšali živote svih radnika, uključujući i mlade.
Organizovani radnici su kroz istoriju ostvarili mnoge pobjede koje su danas priznate kao osnovna prava. Ovaj radnički pokret je sada potreban isto onoliko koliko je bio i u prošlosti.
Na individualnom nivou, važno im je da se pridruže, i zato što mogu dobiti pravnu pomoć kada ili ako im je potrebna. Uključujući se u sindikalne aktivnosti, mladi radnici stiču znanja kako da izbjegnu eksploataciju na poslu.
U Crnoj Gori mladi nisu dovoljno informisani o radu sindikata i mogućnostima koje im on puža. Koji je Vaš savejt kako da im se pojam sindikata bolje približi?
U Sindikatu Mladi plus radimo dosta edukativnih aktivnosti po srednjim školama i fakultetima. Nudimo im radionice i predavanja na temu prekarnog rada, izlaska na tržište rada, pripravništva, studentskog rada, radničkih i socijalnih prava i slično.
Imamo i specifično članstvo. Naši članovi plaćaju godišnju članarinu od 15€. Pošto nemaju stabilno zaposlenje, smatramo da je to fer cijena.
Sindikati takođe treba da se otvore, modernizuju i pristupe mladima, objasne im važnost sindikalizma i učine sindikalne strukture prijateljskim za mlade ljude.
Kao predsjednica Sindikata Mladi plus i dugogodišnja aktivistkinja, zbog čega je po Vašem mišljenju važno da budu aktivni u borbi za radna i druga prava?
Sadašnji sistem u kojem živimo je izgrađen na eksploataciji prirodnih i ljudskih resursa. Vjerujem da je borba za klimatsku i socijalnu pravdu potrebna da bismo živjeli u pravednijem društvu, gdje će biti jednakosti i kvaliteta rada i života. Vjerujem da politika treba da stavi dobrobit ljudi i životne sredine u prvi plan (a ne interes kapitala) i zato se borim za ovo.
Ako se ne organizujemo i ne mobilišemo, ništa se neće promijeniti.
Jedna od misija Sindikata Mladi plus je da pored aktivizma, kod mladih pokrene i kritičko mišljenje kao i borbu za pravedno društvo. Na koje načine to postižete?
Već sam pomenula obrazovne aktivnosti. Takođe je važno da mladi dobiju prave informacije o temama koje ih se tiču. Tako da imamo nekoliko kampanja na društvenim mrežama, gdje informišemo mlade o temama koje se tiču njih. Ali najvažnije u aktiviranju mladih je poznavati njihove potrebe i baviti se njihovim problemima, kako bi se mogli prepoznati u konkretnim situacijama i povezati sa izazovima i temama. Nakon toga je važno da ih osnažite da deluju.
U Crnoj Gori za sada ne postoji nijedna sindikalna organizacija koja se bavi samo problemima i potrebama mladih. Koji je Vaš savjet kako da se u našoj zemlji pokrene ovako nešto i privuku mladi ljudi?
Prvi savjet je da razgovarate sa mladima. Pitajte ih o njihovim problemima, a zatim planirajte kako da im pomognete. To uključuje i obrazovne aktivnosti, i pravnu podršku ili savjete o problemima tržišta rada. Prema našem iskustvu, najlojalniji članovi su oni koji su dobili pomoć od sindikata. Takođe smo dobili mnogo članova pružajući pomoć njihovim prijateljima.
I naravno: budite prijateljski raspoloženi prema mladima, takođe provokativni, zanimljivi. Moramo učiniti sindikate zanimljivim i relevantnim mladima.
Razgovarala: Teodora Đurnić
