U 2025. zabilježena ukupno 33 napada na medijske radnike

U Crnoj Gori su tokom 2025. godine zabilježena 33 napada na medijske radnike i radnice, što je najveći broj napada od kada se vodi evidencija, poručeno je na Forumu „Dostojanstveni uslovi za odgovorno novinarstvo“, koji su Sindikat medija Crne Gore (SMCG) i Institut za medije organizovali uoči 23. januara, Dana novinara Crne Gore.

Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da se bezbjednost medijskih radnika i radnica u protekloj godini značajno pogoršala, dok su se politički pritisci nastavili i pojačali, a ekonomski položaj ostao gotovo nepromijenjen.

„U 2025. godini zabilježili smo 33 napada na novinare, što je apsolutni rekord od kada mjerimo ove podatke. Posebno zabrinjava činjenica da su u 18 slučajeva žrtve bile novinarke“, rekao je Kračković, dodajući da je Crna Gora nastavila da bilježi pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana.

On je naveo da je SMCG tokom prošle godine, u saradnji sa institucijama i medijskom zajednicom, radio na formiranju Mehanizma za bezbjednost novinara, koji bi tokom ove godine trebalo da bude uspostavljen.

„Taj Mehanizam pružiće institucionalnu, pravnu i psihološku podršku napadnutim novinarima i doprinijeti bržem procesuiranju napada i njihovom adekvatnom epilogu“, kazao je Kračković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kazala je da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim antidemokratskim i antievropskim trendovima koji se direktno odražavaju na stanje medija.

„Uprkos zakonima i formalnim okvirima, demokratija u praksi ostaje slaba, a medijsko okruženje loše – prije svega zbog lošeg socio-ekonomskog položaja novinara, nedostatka kolektivnih ugovora i slabe zaštite od prijetnji i napada“, rekla je Nikolić.

Ona je upozorila da su nezavisnost i urednička autonomija javnih servisa i regulatora za oblast medija ozbiljno ugroženi konstantnim političkim pritiscima, što se, kako je navela, vidjelo tokom izbora članova Savjeta RTCG i Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU).

Nikolić je podsjetila i na pritiske kojima su izloženi zaposleni u RTCG koji se bore za bolja radna prava.

“Pored ostalog, zaposlenima te medijske kuće se prijeti čak i Etičkim kodeksom Javnog servisa, koji bi trebao da služi ostvarivanju osnovnih ciljeva te medijske kuće, a ne kao sredstvo obračuna sa neposlušnima. Institut za medije je uradio analizu Etičkog kodeksa RTCG koji svojim restriktivnim i u izvjesnom smislu prijetećim tonom, odudara od duha samoregulacije i tu analizu ćemo uputiti Savjetu te medijske kuće s predlogom da se promijene sporne odredbe, nove donesu uz najširi mogući konenzus zaposlenih”, rekla je.

Istakla je i da je u toku rad na izmjenama Kodeksa novinara/ki Crne Gore, a koje se odnose na njegovo prilagođavanje promenljivom, digitalnom medijskom okruženju.

Nikolić je dodala da Institut za medije i SMCG aktivno rade na unapređenju Kodeksa, proces koji je iniciran od strane Savjeta Evrope i Misije OEBS-a.

Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković navela je da su tokom godine uradili prvo istraživanje koje se bavilo položajem novinarki.

„Utisak novinarki je da su nezaštićene i da ne mogu da računaju na podršku redakcija. Pravna pomoć se često uskraćuje, psihološku pomoć ne obezbjeđuje gotovo nijedna redakcija, dok bezbjednosni protokoli uglavnom ne postoje ili se ne primjenjuju“, rekla je Camović Veličković.

Ona je navela da je 2025. godinu obilježila i snažna antisindikalna diskriminacija, posebno u RTCG i RTV Podgorica, gdje je pod pritiscima sindikat napustilo najmanje 100 zaposlenih.

„Formirani su sindikati pod kontrolom menadžmenta, dok su oni koji su se borili za prava zaposlenih bili izloženi pritiscima i otkazima. To je opasan trend, naročito jer se taj pritisak preselio sa privatnih na javne medije“, upozorila je.

Novinarka Nove M Željka Mirković ukazala je na značaj solidarnosti unutar profesije, navodeći primjer zajedničkog postupanja novinara na terenu u Botunu, kada su se kolege dogovorile da, ukoliko ne dobiju izjave od mještana, zajedno napuste teren.

„Nije u redu da satima čekamo bez informacija, niti da jedni mediji dobijaju izjave dok drugi stoje po strani. Mi smo na terenu zbog građana, a ne da budemo puki držači mikrofona. Ako sami ne pokažemo solidarnost i profesionalni bunt, ne možemo očekivati da nas drugi poštuju“, poručila je Mirković.

Na značaj solidarnosti ukazao je i novinar Duško Mihailović, ističući da na terenu novinari ipak najčešće jesu solidarni.

“Dijele informacije, pomažu jedni drugima u kriznim situacijama. Ranije se nerijetko dešavalo da bojkotujemo događaje ukoliko bi određeni političari kasnili ili se neprimjereno ponašali prema kolegama. Taj trend se polako vraća”, rekao je.

Novinarka RTCG-a Snežana Radusinović kazala je da sindikat u toj kući više od godinu pregovara o kolektivnom ugovoru bez jasnih rezultata.

„Ljudi koji proizvode program rade za minimalnu zaradu. U takvim uslovima teško je govoriti o dostojanstvu i odgovornom novinarstvu“, rekla je, dodajući da su „neposlušni” novinari bili izloženi pritiscima, premještanjima i ukidanju emisija.

Fotoreporter Stevo Vasiljević podsjetio je da još nije rasvijetljen napad na njega i kolegu Borisa Pejovića, do kojeg je došlo prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru.

„Ne znamo ko je odgovoran, niti ko je izdao nalog. Uslovi rada se pogoršavaju, a naš rad se sistemski potcjenjuje“, rekao je.

Prema njegovim riječima, uslovi u kojima rade novinari i fotoreporteri kontinuirano pogoršavaju, prije svega zbog lošeg ekonomskog položaja i nepoštovanja profesionalnog rada.

„Naš rad se često potcjenjuje, a suštinski problem je što nemamo novca i što ne znamo da zaštitimo ono što proizvodimo. Malo je medija koji zaista proizvode originalne informacije, a gotovo svi ih preuzimaju, zbog čega ne možemo da valorizujemo ni zaštitimo sopstveni rad. Ako želimo da se odbranimo kao profesija, moramo prvo da poštujemo sebe – da se potpisujemo ispod onoga što radimo, da zahtijevamo poštovanje autorskih prava i da pravimo kvalitetan sadržaj koji ćemo znati da zaštitimo i objavimo“, poručio je Vasiljević.

Fotoreporter Boris Pejović istakao je da su autorska prava temelj finansijske stabilnosti medija.

„Kod nas se ona ne poštuju, fotografije koristi ko hoće, a rad za minimalnu zaradu je snažno demotivišući“, kazao je.

Kazao je da je napad na njega i kolegu u Gornjem Zaostru procesuiran, te da se u praksi često dešava da napadi na novinare ostanu bez epiloga.

„Ne mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan, ali svaki pomak i svaki procesuirani slučaj treba pozdraviti. Problem je što se prečesto dešava da niko ne odgovara“, rekao je Pejović, dodajući da treba mnogo više raditi na prevenciji napada na novinare.

Predsjednik Sindikalne organizacije RTV Podgorica Milan Nikčević, koji je otpušten zbog svog sinidikalnog djelovanja, ocijenio je da u medijskoj zajednici nedostaje solidarnosti i kolegijalnosti.

„Političari i institucije su tu zbog nas, a ne mi zbog njih. Dok to ne shvatimo, bićemo slabi“, rekao je.

Novinarka Vesna Rajković Nenadić kazala je da je u slučaju pritisaka kojima je bila izložena od strane Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Podgorice, dobila snažnu podršku kolega, NVO sektora i javnosti.

„Duboko sam profesionalno ponosna i lično zahvalna na toj podršci“, poručila je.

Novinar Predrag Tomović kazao je da je radeći za strane medije imao privilegiju da ne razmišlja o problemima sa kojima se danas suočavaju novinari u Crnoj Gori.

„Tamo su postojali jasni standardi i uslovi rada, dok se kod nas često zanemaruje ono što je najveći kapital medija – ljudi“, rekao je Tomović.

On je poručio da mediji moraju više ulagati u mlade novinare i kolege koji su, uprkos teškim uslovima, uspjeli da razviju znanje i stručnost u oblastima koje prate.

Dopisnica Vijesti iz Kolašina Dragana Šćepanović ukazala je na marginalizovan položaj dopisnika i dopisnica.

„Radimo bez logistike, iz sopstvenih domova, dostupni smo 24 sata dnevno, a plate su veoma niske. To su samo neki od razloga zbog kojih je potrebno sistemski jačati položaj dopisnika“, rekla je.