By U Crnoj Gori je od 2012. do kraja 2022 godine vođeno je 55 sudskih postupaka zbog ugrožavanja bezbjednosti novinara pred osnovnim i sudovima za prekršaje u Crnoj Gori, saopštila je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Marijana Camović Veličković.
Ona je, na predstavljanju Analize sudskih slučajeva ugrožavanja bezbjednosti novinara od 2012. do 2022. godine, kazala da su u prethodne tri godine registrovana 73 slučaja napada, prijetnji i pritisaka na novinare.
“Od 55 sudskih postupaka, 35 je vođeno, ili se i dalje vodi, pred osnovnim sudovima, dok se 20 vodilo ili se i dalje vodi pred sudovima za prekršaje. U sudovima za prekršaje aktivno je šest dok je 12 slučajeva pravosnažno okončano, a za dva slučaja nema podataka. Najviše slučajeva bilo je u Sudu za prekršaje u Podgorici 14, u Budvi je pokrenuto pet slučajeva i jedan u Bijelom Polju”, rekla je Camović Veličković.
Kako je dodala, od ukupno 35 slučajeva koji su vođeni u osnovnim sudovima, 29 je pravosnažno okončano, dok šest postupaka i dalje traje.
Camović Veličković navela je da su u najvećem broju slučajeva koji su se vodili pred osnovnim sudovima donesene osuđujuće presude – 23, dok su oslobađajuće presude donijete u šest slučajeva. Kako je kazala, sedam osuđujućih presuda je bilo uslovno.
Kazne za počinioce djela kojima se ugrožava sigurnost novinara i drugih medijskih radnika, prema njenim riječima, najčešće su se odnosile na kazne zatvorom i to u 20 slučajeva.
“Zatvorske kazne su se kretale od 30 dana do 15 mjeseci, ali u prosjeku je izrečena zatvorska kazna u trajanju od pet mjeseci. U jednom slučaju počinilac krivičnog djela kažnjen je novčanom kaznom od 800 eura, u jednom je dosuđena kazna rada u javnom interesu od 100 časova, u jednom kazna zatvora od četiri mjeseca praćena sa novčanom kaznom, dok za jedan slučaj nema dostupnih podataka”, dodala je Camović Veličković.
Ona je kazala da je prosječno trajanje sudskih postupaka devet mjeseci, ali da je bilo primjera da su slučajevi rješavani u rekordnom roku – mjesec i po.
“Ipak, čak u pet slučajeva suđenje je trajalo više od jedne godine, a najduži postupak vođen je 35 mjeseci”, istakla je Camović Veličković.
Ona je rekla da je od ukupno 29 završenih slučajeva, čak 18 odnosi se na krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti.
“Tri na nasilničko ponašanje, po dva na prinudu, tešku tjelesnu povredu i izazivanje opšte opasnosti, i po jedan na lažno prijavljivanje i nedozvoljeno držanje oružja”, kazala je Camović Veličković.
Ona je navela da se u osnovnim sudovima u Crnoj Gori prošle godine vodilo sedam postupaka zbog krivičnih djela čiji kvalifikovani oblici su u primjeni od prošle godine.
“Od tog broja, pet slučaja je i dalje aktivno, i to tri u Nikšiću i po jedan u Bijelom Polju i Podgorici, dok su dva završena osuđujućim presudama po napadače”, rekla je Camović Veličković.
Ona je istakla da je Sindikat na osnovu analize zaključio da bi bilo značajno formiranje posebnog tima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i tužilaštvima, takozvanih kontakt tačaka odnosno određivanje lica u policiji i tužilaštvima zaduženih za pitanja bezbjednosti novinara.
Kako je kazala, potrebno je i razviti servise podrške novinarima i medijskim radnicima koji su žrtve napada i prijetnji, a koji bi podrazumijevali mogućnost besplatne pravne pomoći i zastupanja od strane kvalifikovanog punomoćnika, ali i psihološke i medicinske podrške, u slučaju potrebe.
Camović Veličković je rekla da je neophodno uspostavljanje novih i jačanje postojećih mehanizama za prikupljanje i praćenje informacija, kao što su baze podataka, kako bi se omogućilo prikupljanje, analiza i prijavljivanje konkretnih kvantitativnih i kvalitativnih, razvrstanih podataka o napadima na novinare i medijske radnike.
Ona je kazala da je potrebno kontinuirano sprovoditi obuke za sve aktere koji su uključeni u postupanje i odlučivanje.
Camović Veličković je rekla da je potrebno dodatno senzibilisati sudije i raditi na ujednačavanju sudske prakse u slučajevima nasilja nad novinarima i drugim medijskim radnicima.
Predsjednik SMCG Radomir Kračković rekao je da je bezbjednost novinara u Crnoj Gori iz godine u godinu je ugrožena.
On je kazao da su početkom prošle godine stupile na snagu izmjene Krivičnog zakonika kojima su povećane kazne za napade na novinare.
“Pošto je mali broj slučajeva procesuiran po ovim odredbama a neka suđenja su u toku, tek treba da se vidi da li su i koliko ove izmjene uticale na odvraćanje napadača od ataka na novinare i medijske radnike i to je nešto čime će se Sindikat baviti u narednom period”, kazao je Kračković.
On je poručio da pitanje bezbjednosti i slobode medija i novinara mora ostati u fokusu pažnje Vlade, domaćih i međunarodnih medijskih organizacija ali i policije, tužilaštva i sudstva.
“Naš stav je da svaki napad na novinare i medijske radnike mora biti strože kažnjavan”, kazao je Kračković.
Prema njegovim riječima, vlasti moraju stvoriti ambijent za sprečavanje napada na novinare i obezbijediti uslove za punu slobodu medija jer, kako je dodao, bez slobode medija – nema ni slobode građana.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović kazala je da se trude da imaju suđenje u razumnom roku.
Ona je kazala da je zabrinuta što su desilo 73 slučaja napada na novinare dodajući da je to zabrinjavajuće i za društvo.
“Dolazimo do situacije kada imamo ovakvu analizu, treba da radimo neke stvari preventivno. Apelujemo da i sud i novinari rade svoj posao, tako ćemo imati demokratsko društvo”, rekla je Jovović.
Kako je dodala, dužina trajanja postupaka je u okviru granica koje predviđa Evropski sud i navela da bi ona sigurno bila mnogo bolja da nijesu imali okolnosti štrajka advokata i pandemije kovida.
Jovović je, govoreći o opterećenosti sudija, rekla da se pred Osnovnim sudom trenutno vodi preko 14 hiljada predmeta.
„U prethodne tri godine, sudije su bile opterećene sa po oko 600 predmeta. Dolazimo do toga da je ovo izvanredan rezultat i da su sudije zaista vodile računa o predmetima za novinare“, rekla je Jovović.
Ona je ukazala da je Osnovni sud prošle godine napustilo devet sudija zbog prelaska na druge funkcije i navela da sudu nedostaje sedam sudija.
Jovović je kazala da vjeruje da će u narednom periodu biti ostvarena specijalizacija sudova.
Advokat i pravni savjetnik Sindikata medija Crne Gore Mirko Bošković predstavio je metodologiju istraživanja i razloge za odabir predmeta koji su dio analize. Bošković je ocijenio da je primijetno da se u poslednje dvije ili tri godine povećao senzibilitet sudija i tužilaca kada su u pitanju slučajevi napada na novinare.
Novinarka Jelena Jovanović je, govoreći o svom iskustvu u slučajevima napada koji su završili pred sudom, istakla da smatra da su njeni slučajevi ipak pozitivni primjeri, jer su dobili sudski epilog. Ipak, dodala je da smatra da kazne nijesu dovoljne i da postupanje nadležnih organa ne ohrabruje mlade novinare da prijavljuju slučajeve napada na njih.
Istraživački novinar Jovo Martinović kazao je da rad na osjetljivim temama nosi sa sobom rizike i opasnosti kojih novinari moraju biti svjesni.
“Smatram da ovo što se meni desilo je bilo upozorenje i drugima šta im se može desiti ako budu previse samostalni i budu mislili svojom glavom”, kazao je on.
Član Komisije za istrage napada na novinare i imovinu medija, novinar Predrag Nikolić ocijenio je da je u poslednje dvije godine došlo do napretka i da je promjena u političkom ambijentu uticala i na to da se slučajevi napada na novinare i imovinu medija tretiraju drugačije.
Analiza je urađena u okviru projekta “Bezbjednost novinara kroz sudsku praksu” koji je podržan od strane Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) u okviru programa „Pristup pravdi i ljudskim pravima u Crnoj Gori – Projekat monitoringa suđenja 2021 – 2023“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Izvor: Mina i SMCG
Sindikat medija Crne Gore
