By Onlajn trolovanje novinarki na društvenim mrežama i veb sajtovima usmjereno je ka ženama iz svih političkih, religijskih i etničkih grupa. Pol i seksualnost su među glavnim uzrocima ovih napada.
Izostajanje adekvatne podrške od kolega i redakcije je poteškoća s kojom se žene stalno suočavaju. Mali je broj onih koje prijave napad, a i ako ga prijave preduzima se minimalna akcija. Istraživanje koje je sporovela Međunarodna federacija novinara (IFJ) u toku 2018. godine pokazalo je da svega polovina žrtava onlajn nasilja (53%) prijavi napad menažmentu medija, sindikatu ili policiji, a da ništa nije urađeno u dvije trećine slučajeva.
25. novembra na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama IFJ je pokrenuo kampanju koja ima za cilj da ohrabri medijske organizacije i sindikate medija širom svijeta da naprave konkretne poteze za iskorjenjivanje onlajn trolovanja i da novinarkama koje su žrtve nasilja stave do znanja da nijesu same. Ovo je takođe i prilika za pridruživanje šesnaestodnevnoj akciji i kampanji UN za ratifikaciju ILO Konvencije 190 protiv nasilja i zlostavljanja na poslu u svim njegovim formama, što uključuje i onlajn nasilje.
Onlajn trolovanje je zdravstveno i bezbjednosno pitanje i medijska industrija mora tako da ga posmatra. Vlasnici medija imaju obavezu da obezbijede sigurnost na radnom mjestu kao i jak mehanizam novinarkama za prijavu i zaštitu od onlajn nasilja.
Onlajn trolovanje ne smije ostati nekažnjeno. Pridružite se kampanji i zapratite nas na Tviteru, Fejsbuku i Instagramu!
