By Crnogorski mediji nijesu imuni na senzacionalističke naslove i usklađuju vijest koji je na ivici objektivnosti, ostavljaljući činjenice sa strane, pokazalo je istraživanje “Analiza crnogorskih medija – standardi, manipulacija i objektivno izvještavanje”.
Istraživanje je dio projekta „DO – Investigative journalism, DISCOVER – Media literacy” (Istražuj kao novinar/ka! Otkrij medijsku pismenost!), koje je Sindikat medija Crne Gore (SMCG) sproveo u saradnji s nevladinom organizacijom 35mm, Fakultetom političkih nauka i Mrežom za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije (LUPA).
Predsjednica SMCG, Marijana Camović, rekla je da istraživanje obuhvata 7.746 analiziranih tekstova koji su od 20. januara do 20. aprila objavljeni u dnevnim novinama Dan, Vijesti, Pobjeda i Dnevne novine i u jedinoj crnogorskoj agenciji Mina/Mina biznis.
Kako je pojasnila, period koji je obuhvatilo istraživanje je dobro odabran iz razloga što je u tom vremenu bilo dosta „afera“, tako da je bilo zanimljivo istraživati iz kojeg ugla mediji posmatraju i na koji način izvještavaju.
Camović je kazala da su analizirane rubrike politika, ekonomija i društvo, odnosno prvih desetak najvažnijih stranica crnogorskih medija.
Kako je navela, prema istraživanju, veliki broj tekstova, skoro 70 odsto, objavljen je uz konsultovanje samo jednog izvora, dok 15 odsto sadrži neki oblik manipulacije.
„To se češće dešava u naslovu nego u tekstu, i često se pribjegava afirmaciji biznisa kroz skriveni marketing“, kazala je Camović.
Kako je kazala, nema imunih na senzacionalističke naslove, svi mediji bez izuzetka usklade poneku vijest na način koji je na ivici objektivnosti.
„Stiče se utisak da je svrha takvih tekstova da se široj javnosti pošalje poruka koja je u skladu sa uređivačkom politikom, dok se činjenice ponekad ostave po strani“, rekla je Camović.
Ona je navela, da 69 odsto objavljenih tekstova čine aktuelni događaji, što govori o pasivnosti medija da sami tragaju za podacima i pričama.
„Najviše medijski inciranih tekstova objavljeno je u Danu, osam odsto, i u Vijestima sedam odsto, žanrovski su najzastupljenije bile kratke vijesti s gotovo 44 odsto učešća u analiziranim tekstovima“, kazala je Camović.
Desetina tekstova, kako je istakla, nije imalo izvore i nije bilo potpisano, a oni koji nijesu imali izvore loše govore o opoziciji ili poziciji.
„Najviše tekstova objavljeno je u Danu i zbog toga oni u svemu moraju biti dominatni“, kazala je Camović.
Ona je navela i da je analizirano i ko su autori tekstova u novinama i došli su do rezultata da su u 85 odsto slučajeva to novinari.
„Agencijske vijesti se prenose, ali u integralnom smislu jako malo. Novinari često uzmu agencijski tekst i kroz njega se pozovu na agenciju ali potpišu sebe“, rekla je Camović.
Prema njenim riječima, u 2,4 odsto slučajeva nije ukazan autor što je problem jer se odnosi na one tekstove koji su najproblematičniji i koji „zapadaju za oko čitaocima“.
Analizirajući tipove naslova, kako je objasnila, došli su do rezultata da je 75 odsto nepristrasnih, a svaki peti tekst ima vid manipulacije.
„U ukupnoj sumi tekstova najviše nepristrasnih bilo je u Danu, a najmanje u Dnevnim novinama. Ali, kada se uporedi njihov broj tekstova to onda nije proporcionalno“, kazala je Camović.
U senzacionalističkim naslovima, kako je rekla, prednjače Vijesti i Dan, dok se drugi više služe time da kroz tekst pošalju poruke.
Prema njenim riječima, agencija Mina je objavila više od dvije hiljade tekstova i nju je bilo jednostavnije analizirati.
„U 93 odsto naslova nije zabilježena nikakva nepravilnost, ali je donekle problem što se novinari oslanjaju na službene izvore, što je opet razumljivo jer u pitanju agencija“, rekla je Camović.
Šefica Odjeljena za medije i kulturu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Nikol Galager, rekla je da važan segment tog programa unapređenje medijske pismenosti i kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima, među mladima i aktivistima civilnog društva.
Prema njenim riječima, cilj medijske analize da ukaže na trendove i na najčešće propuste u izvještavanju crnogorskih medija i pomogne im u njihovom otklanjanju.
„Ambasada je podžala projekat kroz program pomoći i profesionalizacije crnogorskih medija u okviru kojeg su finansirali 12 projekata medija i organizacija civilnog društva u protekle dvije godine, i uložila 550 hiljada dolara“, kazala je Galager.
SAD, kako je navela, želi da pomogne medijima i građanima da prepoznaju i kritički analizaraju i suprostave se propagandi, dezinformacijama i netačnim medijskim sadržajima, ma od koga da dolaze.
Izvršni direktor nevladine organizacije 35mm, Darko Ivanović, kazao je da je izvještaj obiman i precizan i da obuhvata ono što do sad u nijednom izvještaju nije bilo.
On je istakao da će se sledeće istraživanje odnositi na onlajn medije „gdje je haos mnogo veći“.
rtcg.me
