Autor Paralelno sa rastom prijetnji novinarstvu, javnost svjedoči i dubokoj promjeni odnosa snaga u informacionom prostoru, gdje, pored političkih aktera, sve veći uticaj preuzimaju globalne tehnološke kompanije. Te kompanije nijesu odgovorne ni biračima ni demokratskoj kontroli, ali kroz svoje algoritme i poslovne interese određuju koje informacije dolaze do građana, koje nestaju u digitalnoj buci i kakav oblik javne debate na kraju nastaje.
To je poručila predjsednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever na godišnjoj skupštini EFJ-a koja je juče održana u Ankari. Ona je na skupu postavila pitanje može li društvo opstati ako sistematski iskorišćava one koji proizvode provjerene informacije, a istovremeno ne stvara uslove da taj rad opstane?
Ona je navela da se svake godine, kada se obrati na otvaranju godišnje skupštine EFJ-a, pojavljuju nove prijetnje, novi razlozi za zabrinutost i novi primjeri erozije demokratskih standarda širom Evrope.
“Ipak, svaka godina nas takođe podsjeća zašto je novinarstvo važno. Jer kada su sloboda i demokratija pod napadom, novinari i novinarke su prvi koji ih brane”, dodala je Sever
Rekla je i da svaki put kada pomislimo da smo dostigli granice političke polarizacije, društvenog nepovjerenja i otvorenih napada na medije, stvarnost nas razuvjeri i pokaže da se prostor slobode može još više suziti, da se prag prihvatljivog nasilja nad novinarima i novinarkama može dodatno podići, te da oni koji svoju moć grade na manipulaciji i strahu uvijek pronalaze nove načine da oslabe upravo one koji postavljaju pitanja, provjeravaju činjenice i traže odgovore.
Prema njenim riječima, podaci koje danas imamo nijesu samo statistikav, već precizna dijagnoza stanja demokratije u Evropi i svijetu.
“Prema najnovijim podacima Media Freedom Rapid Response-a, u protekloj godini zabilježeno je gotovo 1.500 kršenja slobode medija širom Evrope, pri čemu su hiljade novinara i novinarki bili izloženi prijetnjama, fizičkim napadima, strateškim tužbama i onlajn zlostavljanju. Posebno zabrinjava činjenica da su digitalno uznemiravanje i koordinisane kampanje protiv novinara i novinarki među najbrže rastućim prijetnjama, što pokazuje da se stari oblici gušenja medijskih sloboda danas sprovode kroz nove tehnološke alate”, kazala je Sever.
Ona je dodala da se svjedoči porastu prijetnji novinarstvu, ali i dubokoj promjeni odnosa snaga u informacionom prostoru, gdje, pored političkih aktera, sve veći uticaj preuzimaju globalne tehnološke kompanije.
Kako je dodala, te kompanije nijesu odgovorne ni biračima ni demokratskoj kontroli, ali kroz svoje algoritme i poslovne interese određuju koje informacije dolaze do građana, koje nestaju u digitalnoj buci i kakav oblik javne debate u našim društvima na kraju nastaje.
“Kada Mark Zakerberg odluči da je novinarstvo manje vrijedno od sadržaja osmišljenog da izazove emocije i polarizaciju, lokalni mediji gube publiku i prihod. Kada Elon Mask, pod zastavom apsolutne slobode govora, oslabi zaštitne mehanizme javnog diskursa, posljedice ne snose milijarderi iz Silicijumske doline, već novinari i novinarke na terenu, naši građani i sama demokratija.A kada kompanije koje se bave vještačkom inteligencijom koriste milione novinarskih tekstova za treniranje svojih modela bez saglasnosti ili pravične naknade, suočavamo se s pitanjem koje nije samo ekonomsko, već duboko demokratsko: može li društvo opstati ako sistematski iskorišćava one koji proizvode provjerene informacije, a istovremeno ne stvara uslove da taj rad opstane?”, poručila je.
Ona je rekla da su novinari i novinarke širom Evrope i dalje optuživani za sve, dok su istovremeno nedovoljno plaćeni i rade u nesigurnim uslovima. Društvo koje očekuje kvalitetno novinarstvo, a ne obezbjeđuje novinarima i novinarkama dostojanstvene uslove rada, polako odustaje od sopstvenog prava da bude informisano.
“Zato naša odgovornost danas prevazilazi profesionalne interese i sindikalne zahtjeve. Mi ne branimo samo radna mjesta ili redakcije; mi branimo pravo građana da znaju. Zato se borimo za punu primjenu Evropskog akta o slobodi medija, za zaštitu izvora, za dostojanstvene uslove rada, za pravičnu naknadu za naš sadržaj i za jačanje evropske javne sfere u kojoj javni interes nije potčinjen političkoj ili ekonomskoj moći”, kazala je Sever.
Ona je dodala da okupljeni u Turskoj, zemlji čiji su novinari i novinarke prečesto plaćali visoku cijenu za odbranu slobode izražavanja, znaju da borba za slobodne medije nikada nije bila samo pitanje jedne profesije; ona je uvijek bila pitanje prava društva da zna istinu o sebi.
“Zato se zalažemo za snažniji program AgoraEU sa posebnom linijom za medije i novinarstvo, uključujući izdvajanje najmanje 20 odsto njegovog budžeta za kvalitetno i nezavisno novinarstvo; za punu i djelotvornu primjenu Evropskog akta o slobodi medija, ne samo na papiru već i u praksi; za snažnu zaštitu novinara i novinarki od SLAPP tužbi, političkog pritiska i digitalnog nasilja; za zaštitu novinarskih izvora i uređivačke nezavisnosti; za transparentno vlasništvo nad medijima i nezavisne javne servise; za poštene zarade i dostojanstvene uslove rada za novinare i novinarke širom Evrope; i za pravedan digitalni ekosistem u kojem su velike platforme i AI kompanije obavezne da transparentno objasne kako koriste novinarski sadržaj, da ga pravično nadoknade i vrate dio vrijednosti koju trenutno izvlače iz evropskog medijskog prostora”, navela je.
Ona je rekla da EFFJ stoji uz svoje kolege i koleginice koji izvještavaju iz ratova i kriznih zona, od Ukrajine do Gaze i dalje.
“Važno je što smo se okupili ovdje u Turskoj, gdje naše kolege i koleginice svakodnevno nastavljaju da se bore za nezavisno novinarstvo. Njihova hrabrost pred pritiscima, cenzurom i neizvjesnošću podsjeća nas da sloboda medija nikada ne smije biti uzeta zdravo za gotovo i da je solidarnost među novinarima preko granica i dalje jedno od naših najjačih oružja”, kazala je.
