Autor Sindikat medija
Crna Gora nastavlja da bilježi pad u Indeksu bezbjednosti novinara, koji se odnosi na 2025. godinu, dok je u 2026. Sindikat medija Crne Gore (SMCG) zabilježio 13 slučajeva napada i pritisaka na medijske radnike i radnice.
To je poručeno na predstavljanju istraživanja „Indikatori nivoa medijskih sloboda i Indeks bezbjednosti novinara 2025“, koje SMCG sprovodi desetu godinu za redom.
Potpredsjednica SMCG i autorka istraživanja Marijana Camović Veličković navela je da je Crna Gora, sa ocjenom 3,14 na skali od 1 do 7, zadržala treće mjesto u regionu. Bolje od nje su prošle Sjeverna Makedonija (3,89) i Hrvatska (3,15) dok su gore bile Albanija (2,98), Kosovo (2,93), Bosna i Hercegovina (2,61) i Srbija (2,24).
Od kad je mreža Safejournalists počela da koristi Indeks bezbjednosti novinara kako bi mjerila bezbjednost medijskih radnika i radnica u regionu, Crna Gora bilježi blagi ali kontinuirani pad. Tako je 2020. godine Crna Gora imala ocjenu 3,59, 2021. imala je 3,40, dok je 2022. ocijenjena sa 3,35. U 2023. njena ocjena iznosila je 3,33, a u 2024. godini 3,15.
„Ono što je prevashodno uticalo na snižavanje ocjene u 2025. godini je broj napada, ali i nepoštovanje medijskih zakona kao i loši uslovi rada i niske zarade u medijima, te loš ili nepostojeći socijalni dijalog na svim nivoima“, kazala je Camović Veličković.
U 2025. godini, 40 odsto više napada nego godinu ranije
Ona je pojasnila da SMCG svakodnevno prati situaciju kada je broj napada na medijske radnike/ce u pitanju, pa ih je u 2026. godini do sada zabilježeno13 – tri SLAPP tužbe Prve banke, tri prijetnje po život i fizičku bezbjednost, i sedam u kategoriji „Ostale prijetnje“.
„Tokom 2025. godine u bazi SMCG na sajtu www.safejournalists.net registrovana su 33 napada i prijetnje po novinare i medije, što je 40 odsto više u odnosu na godinu ranije“, kazala je Camović Veličkovć.
Ona je rekla da je u 2025. godini najdrastičniji bio fizički napad na fotoreportere Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića do kojeg je došlo u selu Gornje Zaostro u Beranama, prilikom postavljanja spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Podsjetila je da već pet godina dvije novinarke imaju kontinuiranu policijsku pratnju, jer su ranije bile žrtve ozbiljnih napada i prijetnji zbog istraga korupcije i kriminala na visokom nivou.
„Tokom 2025. taj status je dobila i treća novinarka kojoj je taj vid obezbjeđenja ukinut tokom ove godine iako nijesu promjenjene okolnosti u odnosu na vrijeme kad je dobila obezbjeđenje“, precizirala je Camović Veličković dodajući da je policija tokom godine postupala po ukupno šest zahtjeva za individualnu procjenu ugroženosti bezbjednosti novinara.
Navela je da posebne servise podrške za medijske radnike koji su izloženi napadima i prijetnjama nude uglavnom organizacije civilnog društva, dok zaposleni u medijima to ističu kao najpotrebniju uslugu.
„I Sindikat medija nudi besplatnu pravnu i psihološku pomoć i tokom 2025. godine tim povodom je pruženo više od 160 individualnih terapijskih sesija, ali i više desetina usluga koje se tiču besplatne pravne pomoći na svim nivoima“, rekla je.
Ona je kazala i da nema stvarnih pomaka kada je u pitanju odnos predstavnika političkih partija ili javnih zvaničnika prema medijima, a da trend kritikovanja medija ili novinara zbog neslaganja sa uređivačkom politikom medija za koji rade i dalje traje.
„Najdrastičniji slučaj napada na fotoreportere prošao je bez osude krajnje desno orjentisanih partija kojima pripada i predsjednik Skupštine Crne Gore“, dodala je Camović Veličković.
Prema njenim riječima, zabilježen je rast broja online uznemiravanja medijskih radnika, sa devet takvih slučajeva u 2024. godini, na 16 u 2025. godine, od kojih su 7 bile prijetnje po život i fizičku bezbjednost. Za neke slučajeve državno tužilaštvo je procijenilo da nemaju elemente krivičnog djela, a neki su procesuirani, dok su neki još u policijsko-tužilačkoj obradi.
„Kada su u pitanju prijetnje po živote i fizičku bezbjednost novinara u ovoj kategoriji je registrovan značajan porast broja slučajeva u odnosu na prethodnu, 2024. godinu, i ukupno je zabilježeno osam takvih slučajeva, od kojih je pet prema ženama. S druge strane, u 2025. godini došlo je do smanjenja broja stvarnih napada i zabilježena su dva takva incidenta“, kazala je.
Medijski radnici potplaćeni i preopterećeni, i dalje postoje zabranjene teme
Camović Veličković je podsjetila na nalaze SMCG-a i Misije OEBS-a da u Crnoj Gori troje od četvoro zaposlenih u medijima i dalje prima platu manju od državnog prosjeka.
„Podaci o radnom vremenu ukazuju na veliku preopterećenost jer skoro trećina ispitanika kaže da obično radi duže od osam sati dnevno, a oko četvrtina navodi da rade prekovremeno nekoliko puta sedmično. Tvrde da se taj rad u gotovo 40 odsto slučajeva ne isplaćuje redovno“, kazala je.
Navela je da u Crnoj Gori nema Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za sektor medija, podsjećajući da je SMCG nedavno opet inicirao pregovore i izašao sa novim predlogom teksta GKU. Na nivou medija kolektivne ugovore imaju samo javni emiteri i to RTCG, RTV Budva i RTV Pljevlja.
„Nakon izuzetno tenzičnih pregovora koji su trajali duže od godinu, prije nekoliko dana potpisan je novi kolektivni ugovor za javni servis. Ujedno to je, prema našim informacijama, jedini medij koji je svoje zaposlene zbog nepostojanja OKU zakinuo za uvećane dnevnice za rad nedjeljom u maju 2026“, rekla je.
Camović Veličković je ukazala da, u većini privatnih medija, ne postoje jasna interna pravila koja bi definisala razdvojenost redakcije od menadžmenta i marketinga, pa se njihove aktivnosti često prepliću. Zbog toga se na portalima ponekad objavljuju tekstovi koje je teško prepoznati kao promotivne, jer ih pišu novinari ili su oblikovani i predstavljeni tako da na prvi pogled ne djeluju kao plaćeni sadržaj.
Novinari i dalje prijavljuju nemogućnost da se bave svim temama koje su od javnog interesa i da svaka redakcija ima određena ograničenja koja se u većini slučajeva odnose na velike oglašivače i poslovne partnere medija u kojima rade, a problem su i teme koje se tiču političara ili politika sa kojima vlasnici medija imaju određene kontakte ili su im bliski pa se uređivačka politika na taj način i formuliše.
„Zabranjene su teme koje se tiču velikih lanaca marketa, apoteka i generalno farmaceutske industrije, kladionica, investitora od kojih Vlada ima očekivanja kao što su firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, i njih ne možete naći ni u jednom mediju iako su teme koje se tiču ovih oglašivača i njihovog biznisa od nesumnjivog javnog značaja”, pročitala je citat iz istraživanja.
Samoregulacija i dalje samo u tragovima
Istraživanje SMCG je pokazalo da je tokom 2025. godine funkcionisalo više od 220 medija, a da preregistracija u skladu sa novim Zakonom o medijima još traje.
„Sada je predviđena obaveza registrovanja svih portala ali i samoregulacija zbog čega je broj medija koji su uredili taj segment drastično povećan. U Medijskom samoregulatornom savjetu bilo je okupljeno svega 17 medija a sada ih je čak 77, samoregulatorni savjet za lokalnu štampu okuplja još šest medija, dok ombudsmane ima 18 medija“, kazala je Camović Veličković.
Ipak, prema njenim riječima, samoregulacija postoji samo u tragovima, prigovori su rijetki a iz odgovora na progovore se vidi da uredništvo i novinari tome ne pridaju značaj i da utvrđivanje kršenja Etičkog kodeksa ne nosi bilo kakve posljedice niti promjene, odnosno da sve ostaje bez efekta.
„To je naročito vidljivo kada je u pitanju samoregulacija u javnom servisu, gdje nema nikakvih pomaka kada ombudsman utvrdi kršenje Etičkog kodeksa i osnovnih pravila profesije“, dodala je Camović Veličković.
Ona je kazala da je tokom 2025. godine AMU izrekla 80 upozorenja emiterima, do kojih se došlo kroz postupke po službenoj dužnosti ili po prigovorima, četiri novčane kazne, kao i pet mjera privremenog i tri mjere trajnog oduzimanja odobrenja za emitovanje. Nije bilo značajnih primjedbi na njihov rad.
„Prema podacima iz osnovnih sudova tokom godine pokrenuto je šest postupaka, od kojih je jedna tužba povučena, zbog povrede prava ličnosti gdje su tuženi novinari i mediji, što je drastičan pad u odnosu na 2024. godinu kada ih je registrovano 31. Tačnije, Osnovni sud u Kolašinu primio je dvije tužbe od kojih je jedna povučena, dok su osnovni sudovi u Baru, Danilovgradu, Kotoru i Podgorici primili po jednu tužbu“, kazala je.
Kračković: Nerijetki pokušaji targetiranja novinara zbog uređivačke politike medija
Predsjednik SMCG Radomir Kračković kazao je da je prošla godina, kao i prethodne, bila izazovna za crnogorske novinare i medijske radnike.
„Zabilježili smo rekordan broj napada na novinare – 33, zatim pritiske na sindikalne organizacije i njihove ovlašćene predstavnike u javnim medijima, kao i novi trend – sve više tužbi protiv izvještavanja medija koje se mogu okarakterisati kao takozvane SLAPP tužbe a što se nastavilo i u ovoj godini“, rekao je Kračković.
Dodao je da se i politički pritisci u raznim formama nastavljaju, trend oštrih kritika na rad medija od strane političara takođe, a nerijetki su i pokušaji targetiranja medija zbog njihove uređivačke politike.
„Novi trend je i to da nema više jedinstvene osude napada na novinare i medijske radnike već neke partije to izbjegavaju ili čak otvoreno staju na stranu napadača, odnosno pružaju im podršku kad se uhapse“, kazao je Kračković.
On je kazao da ekonomski položaj novinara ostaje takođe jedan od glavnih izazova jer velika većina medijskih radnika prima platu manju od prosječne u državi, i pored povećanja od prethodnih godina.
„Mi u Sindikatu medija vjerujemo da ćemo do kraja godine konačno uspjeti da potpišemo Granski kolektivni ugovor koji će obezbijediti povećanje najnižih zarada u medijima i nova prava medijskim radnicima a podstrek za to predstavljaju dva pojedinačna kolektivna ugovora koja su sklopljena u prethodnih godinu i to u Radio-Televiziji Pljevlja i Radio-televiziji Crne Gore. Vjerujemo da će tim putem krenuti i još neki mediji“ naveo je.
Prema njegovim riječima, od dobrih stvari izdvaja se to što se slučajevi napada na novinare brže rješavaju nego u prošlosti pa svaki slučaj napada od prošle godine ima neku vrstu epiloga.
„Pozitivno je i što je tokom prošle godine potpisan Protokol za zaštitu novinara od strane glavnih državnih institucija, predstavnika medija i Sindikata medija čime su stvorene pretpostavke da bude formirana Radna grupa odnosno Mehanizam za zaštitu novinara koji pruža automatsku pravnu i psihološku podršku napadnutim novinarima a Sindikat medija je obezbijedio i besplatnu SOS liniju za prijavu napada na novinare, prvi put u Crnoj Gori“, kazao je.
Non-pejper potvrdio ono što SMCG godinama priča
Osvrćući se na nalaze iz non-pejpera Evropske kojmisije, koji je objavljen juče u medijima, Kračković je kazao da taj dokument u potpunosti potvrđuje nalaze SMCG-a kada je u pitanju sektor medija.
Kako je naveo, u dokumentu se poziva na podatke Sindikata medija, te izražava zabrinutost zbog povećanog broja napada na medijske radnike i radnice ali i njihovog lošeg socio-ekonomskog položaja.
Evropska komisija je, prema njegovim riječima, prepoznala i ograničenja u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju, kao i pritiske povezane sa sindikalnim organizovanjem.
„Za cjelokupnu medijsku zajednicu je značajno što je EK prepoznala da za bolji položaj zaposlenih nisu ključni samo zakoni koji se donose već cjelokupni uslovi rada“, poručio je Kračković.
