“Opet bih uradila isto”: Zviždači i dalje nezaštićeni u Crnoj Gori

Autorka: Željka Mirković, Nova M

Priča o zviždačima, ljudima koji stoje na braniku javnog interesa, uvijek je priča o hrabrosti i odgovornosti. Ipak, u Crnoj Gori ona je istovremeno i podsjetnik na sistemske propuste koji ih ostavljaju nezaštićenima.

Iako nikada nije zvanično dobila status zviždača, jer joj ga u vrijeme afere „Ramada“ Agencija za sprečavanje korupcije nije dodijelila, Patricija Pobrić se ne dvoumi: i danas bi, kao tada, bila jasna i glasna.

“Naravno, ništa ne bih promijenila. Nije to odliuka bila na brzu loptu, nego je to bila etička odlulka i tu nema puno diskusije. Sve bih uradila isto. Nemam nikakvih nedoumica u vezi u sa prijavom i u vezi samog zviždanja i prijavljivanja korupcije. To i dalje treba da se radi”, rekla je Pobrić za Novu M.

Zakoni zadovoljavajući, praksa na čekanju

A da bi osnažila zvizdače, država treba da ima dobro zakonodavstvo, što Crna Gora ima, smatra nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije Drago Kos. Ipak, kako primjećuje, praksa često ne podržava teoriju.

“Najveći problem je nagovoriti ljude da progovore. A kad već jednom progovore, problem je postaviti sistem zaštite koja bi stvarno efektivno štitila ljude koji su voljni da pričaju sa, primjera radi, organima gonjenja ili sudovima. To nije samo pravni posao, pisanje tužbi i odbrana od njih, već su to sasvim praktični slučajevi, kako i gdje treba te ljude zaštititi”, naveo je.

Iz nevladine organizacije CRNVO podsjetili su da je Crna Gora u prethodnom periodu imala izmjene Zakona sprečavanja korupcije, kojim je u najvećem dijelu bio tretiran segment zaštite zviždača. Ipak, kako su pojasnili, njime nije regulisana zaštita osoba koja prijavljuju nepravilnosti.

“Kada je u pitanju zaštita osoba koje prijavljuju nepravilnosti, ono što je pred nama kao neki budući korak jeste činjenica da je trenutno u procesu izrada novog zakona koji će isključivo i jedino tretirati ovu materiju, dakle, zaštitu zviždača. Nadamo se da će to biti prilika, u skladu sa obećanjima nosilaca vlasti, da se ova oblast bolje i drugačije reguliše”, rekla je Zorana Marković iz CRNVO-a.

Kos, s druge strane, smatra da zaštita zviždača ne treba da bude prepuštena isključivo sudovima.

“Mislim da nije dobro to što se sada sprema, da se zaštita zviždača prepusti isključivo sudovima. Sudovi ipak rade specifičan posao, a zaštita zviždača ponekad je praktična stvar”, naveo je Kos.

Ćutanje institucija

Nije dobro ni to što nema ozbiljnog pristupa tretiranju ove teme od institucija, kaže Pobrić.

“Zadnje tri, četiri godine ništa se ne dešava. Ti nemaš kome prijaviti. Nemaš ni poziciju, ni opoziciju. institucija bukvalno više nema”, kazala je.

Iako je Nova M prošlog mjeseca na ovu temu zatražila odgovore iz Uprave policije, nijesu dobili sagovornika, zbog, kako je saopšteno, činjenice da je identitet službenika Uprave policije angažovanih na tim poslovima zaštićen.

Dobili su šture odgovore, dok su odgovori iz Specijalnog državnog tužilaštava izostali.

“Kada je riječ o zaštićenim svjedocima koji su u programu zaštite nadležne organizacione jedinice Uprave policije, isti su isključivo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, odnosno proističu iz predmeta koji se vode pred tim tužilaštvom. Dodatno, u prethodnom periodu, kao ni u ovom trenutku, ne postoji nijedno lice sa statusom zviždača koje je obuhvaćeno programom zaštite svjedoka nadležne organizacione jedinice Uprave policije”, saopštili su.

Postoje brojni slučajevi u praksi koji su apsurdni, a ipak rješivi, kaže Kos. Navodi primjer advokata Mladena Tomovića koji se nalazi u Savjetu ASK-u, ustanovi koja bi trebalo da štiti zviždače, a Tomović se našao u situaciji da goni zviždača.

“Strogo pravno gledano, on nije u sukobu interesa, jer on, kao član nacionalnog organa Agencije, ne radi nikakve konkretne poslove Agencije. Ali to ne znači da je sa tim sve u redu. Ja mislim da je stvar mnogo gora od toga. Nijedan zakon koji ja znam nije to propisao. To znači da član jednog tijela antikorupcijske agencije ili komisije i bilo čega koja po zakonu ima zadatak da pomaže zviždačima, može da se nađe u situaciji gdje kao advokat goni te iste zviždače”, naveo je Kos.

Sistem treba da štiti hrabre

Novi zakon koji tretira zaštitu zviždača kratko je u primjeni, pa se ne može se govoriti na koji način, i u kojoj mjeri se ovim uredbama pružila zaštita zviždačima, ali može o mehanizmima zaštite koji nisu bili adekvatni, navode iz CRNVO.

“Vidjeli smo iz prethodnog perioda, a to možemo da govorimo samo na osnovu slučajeva koji su bili javno dostupni – dakle to su samo one osobe koje su, pored toga što su se okuražile da prijave određene nepravilnosti, bile i dovoljno hrabre da izađu javno sa tim što su prijavili – tu znamo da najveći broj njih nije bio zadovoljan onim što mu je država pružila kao zaštitu. Da ne govorimo o pomoći koju su potencijalno imali kako bi zaštitili svoja prava i interese”, rekla je Marković.

Ipak, odgovorne pojedince koji se ne žele da ćute ne može ukalupiti nijedan sistem.

“To je stvar karaktera, ili imate karkter, ili nemate karakter”, zaključila je Pobrić.

Članak je nastao u okviru projekta “Otvorena suđenja – monitoring slučajeva visoke korupcije i organizovanog kriminala”, koji zajednički sprovode Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Sindikat medija Crne Gore, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije. Tvrdnje iznesene u članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove donatora.