By Medijska pismenost predstavlja osnovni alat koji medijskim radnicima omogućava odgovorno obavljanje svog posla, očuvanje integriteta informacija i zaštitu demokratskog prostora.
To je poručeno na konferenciji “Osnaživanje medijskih radnika kroz medijsku pismenost”, koju je organizovao Sindikat medija Crne Gore (SMCG) u okviru projekta “Medijska pismenost medijskih radnika”, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori.
Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, naglasila je da je medijska pismenost ključno oružje u borbi za zaštitu slobode govora i demokratije.
Danas svjedočimo velikim promjenama u medijskom pejzažu, ali uloga novinara kao čuvara istine i profesionalnih standarda ostaje nepromijenjena”, istakla je.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, pohvalila je proaktivan rad SMCG, ne samo na unapređenju radnih uslova za novinare, već i u očuvanju novinarskog integriteta.
“Informacije koje dolaze iz slobodnih medijskih kuća od suštinske su važnosti. Svijest o slobodnom novinarstvu raste iz godine u godinu, što je ohrabrujuće”, kazala je Rajnke.
Govoreći o Medijskoj strategiji, ona je istakla da je od izuzetne važnosti to što sadrži obavezu poslodavaca da vode dijalog sa zaposlenima i sindikatima u vezi kolektivnih ugovora. Takođe, istakla je izazove potencirajući poboljšanje izvješavanja, garantovanje nezavisnosti od političkih i ekonomskih uticaja.
Želim ponovo da naglasim neophodnost osiguranja nezavisnosti javnog servisa, uključujući zakonski i transparentan proces imenovanja na ključne pozicije. Da bi Crna Gora istinski uspostavila vladavinu prava, od suštinske je važnosti poštovanje sudskih odluka”, rekla je Rajnke.
Pored toga, kako je istakla, Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama mora biti u potpunosti sproveden, uključujući odredbe za obezbjeđivanje stabilnih finansijskih resursa za lokalne javne emitere.
Predsjednik SMCG, Radomir Kračković, ukazao je na izazove s kojima se novinari suočavaju, posebno nedostatak prilika za obuke i usavršavanje u skladu s novim tehnologijama.
Povjerenje u medije je resurs za koji se moramo boriti. Donosioci odluka moraju biti svjesni ove borbe, jer samo objektivni i kredibilni mediji mogu istinski braniti demokratiju”, naglasio je Kračković.
Glavna uvodničarka i novinarka Marija Pešić ukazala je na to da mladi medijski radnici traže bolje uslove rada, očuvanje mentalnog zdravlja i adekvatnu zaradu, te istakla važnost razbijanja predrasuda o novinarstvu.
“Odnos prema mladim novinarima na početku karijere može imati dugoročne pozitivne efekte na crnogorsku medijsku scenu”, poručila je.
Na prvom panelu, na kojem su predstavljene Smjernice za medijsku pismenost medijskih radnika, švedska stručnjakinja Annelie Frank naglasila je važnost svijesti o brzim promjenama u medijskom okruženju.
“Vratimo se osnovama novinarstva – provjeravajte svoje izvore”, istakla je, podsećajući medijske radnike na potrebu da budu svesni svoje pristrasnosti.
Prof. dr Vuk Vuković, nacionalni ekspert za medije, poručio je da tema medijske pismenosti u novom setu medijskih zakona pominje samo usput, kao nešto što nije zanimljivo ali se traži od Crne Gore.
Apsurdno je da se spuštaju kriterijumi za nacionalnog emitera a da mu se povećavaju finansije, dok su sa druge strane sve stroži kriterijumi za lokalne javne emitere“, naveo je Vuković dodajući da je i to pitanje medijske pismenosti.
Novinarka i urednica Danijela Lasica kazala je da je problem što nema dovoljno mogućnosti za edukaciju, ali i kada se organizuje teško je animirati polaznike.
Novinarka i urednica Milena Obradović Bubanja poručila je da je medijsko opismenjavanje kontinuiran proces.
Kazala je i da su mladi novinari spremni da uče od starijih kolega, ali i da sa njima dijele svoje znanje.
Sa drugog panela, koji je bio posvećen vještačkoj inteligenciji, poručeno je da se na perspektive upotrebe AI u novinarstvu ne smije gledati kroz crno-bijelu distinkciju “šansa ili prijetnja”.
Stručnjak za AI i saradnik u nastavi na PMF-u Aleksandar Plamenac kaže da vještačka inteligencija neće zamijeniti novinare ali hoće one novinare koji ne koriste AI.
To je kao u medicini, prije 100 godina nije postojao ultrazvuk, a postoji danas. Da li biste prije da vas pregleda doktor koji zna kako da barata ultrazvukom ili onaj koji to ne umije”, naveo je i najavio upotrebu novih softverskih rješenja.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kazala je da je bitno da esnaf reaguje na vrijeme i što prije samo-regulatornim mehanizmima u oblasti AI-ija, a ne da čeka na reakciju države u toj oblasti.
“Treba da iskoristimo AI kao nevejrovatnu mogućnost i šansu za pomoć u radu ali ujedno da budemo svjesni rizika koje ona nosi”, poručila je.
Snežana Nikčević iz NVO 35mm kazala je da AI nije rezervisan samo za ljude iz IT sektora već da je to tema kojoj svi treba da pristupe iz svog ugla, kako bi se osiguralo etičko i odgovorno korišćenje vještačke inteligencije.
Kako je zaključila, uvjerena je da ćemo, kroz saradnju i otvorenu diskusiju, pronaći rešenja koja će doneti koristi svima, a posebno medijskoj sceni.
