Autor Organizacija Media Freedom Rapid Response (MFRR), koja prati, nadgleda i reaguje na kršenja slobode štampe i medija u EU članicama i zemljama kandidatima, zabilježila je preko 750 kršenja slobode medija u prvih šest mjeseci 2024. godine.
Iz te organizacije su, u svom polu-godišnjem izvještaju, došli do saznanja da su svako sedmo kršenje počinili vladini i javni zvaničnici, kao i da se najviše kršenja dogodilo na internetu.
“Zabilježeno je 756 kršenja slobode medija, u koja je bilo uključeno 1.212 osoba ili entiteta povezanih sa medijima”, navodi se u izvještaju.
Kako se dodaje, 474 upozorenja zabilježena su u državama članicama EU, dok se preostalih 282 dogodilo u zemljama kandidatima.
Najčešći oblici kršenja bili su zastrašivanje i prijetnje, a MFRR je registrovao ukupno 136 slučajeva.
Ta organizacija je zabilježila 100 fizičkih napada, od kojih je 47 rezultiralo povredama.
Drugi najčešći oblik kršenja odnosio se na blokiranje novinarskih aktivnosti, sa 117 zabilježenih upozorenja.
“143 kršenja počinili su vladini i javni zvaničnici, što predstavlja zabrinjavajući trend”, upozorava se u izvještaju.
Kako se dodaje, 24,6 odsto kršenja dogodilo se na internetu.
Izvor: Pixabay (Ilustrativna fotografija)
Svako treće kršenje u zemljama kandidatkinjama za EU članstvo
U osam zemalja kandidata za EU članstvo, MFRR je dokumentovao 282 upozorenja koja su uticala na 464 osobe ili entiteta povezana sa medijima u izvještajnom periodu.
Broj zabilježenih upozorenja bio je posebno visok u Turskoj (76) i Ukrajini (75).
Kao i u EU državama, medijski radnici država kandidatkinja najčešće su bili žrtve verbalnih napada, pa su zastrašivanje, prijetnje, diskreditacija, uznemiravanje, uvrede i maltretiranje, činili skoro jednu trećinu incidenata (86).
Ipak, za razliku od država članica EU, hapšenje, pritvor ili zatvaranje bilo je drugi najčešći tip kršenja medijskih sloboda u zemljama kandidatima, s najviše slučajeva zabilježenih u Turskoj.
MFRR je zabilježio veliki broj pravnih incidenata u zemljama kandidatima, koji su činili skoro trećinu svih slučajeva.
Najveći broj počinilaca ostao je nepoznat.
Kakva je situacija u regionu?
Na Zapadnom Balkanu najviše je slučajeva zabilježeno u Srbiji (38), u kojoj je “stanje medijskih sloboda alarmantno”, kao i u Albaniji (22).
Slijedi Hrvatska, jedina EU članica u regionu, sa 12 zabilježenih slučajeva kršenja slobode medija, te Sjeverna Makedonija i BiH sa po osam.
U Crnoj Gori, koja ujedno ima i najmanje stanovnika na Zapadnom Balkanu, zabilježena su dva slučaja kršenja slobode medija.
Zabrinjavajuća legislativa
MFRR je, u proteklih šest mjeseci, dokumentovao 18 predloga ili izmjena zakona koji ugrožavaju slobodu medija u državama članicama EU i zemljama kandidatkinjama.
Te pravne mjere zabilježene su u Slovačkoj, Gruziji, Italiji, Francuskoj, Moldaviji, Turskoj, Albaniji, Hrvatskoj, Ukrajini, Španiji i Francuskoj.
Neke od tih pravnih mjera uključuju takozvane zakone o “stranim agentima”, koji podsjećaju na one u Rusiji, zatim zakonodavstvo koje podriva nezavisnost i modele finansiranja javnih servisa, kao i legislativu koja cilja javne medije.
Neka zakonska rješenja su još na nivou predloga pa je, primjera radi, u italijanskom parlamentu predloženo da se povećavaju kazne za klevetu, koja bi se time izjednačila sa lažnim vijestima.
I u Gruziji je predsjednik parlamenta predstavio zakon o “porodičnim vrijednostima”, koji zabranjuje “LGBT propagandu” u medijima, ograničavajući prikaze istopolnih veza, kao i javne demonstracije koje zagovaraju rodni identitet različit od biološkog pola.
Nove tehnologije u službi prijetnji
MFRR u posebnom poglavlju upozorava i na spoofing napade na novinare i medijske kuće, kojih je samo u prvoj polovini 2024. godine bilo 17 – duplo više od 2023. godini.
Riječ je o raznim vidima lažnog predstavljanja ili skrivanja identiteta, kako bi se od žrtve došlo do određenih informacija.
Izvor: Pixabay (Ilustrativna fotografija)
MFRR je dokumentovala spoofing napade koji uključuju izmijenjene fotografije, glas ili video materijale, uključujući deepfake-ove generisane pomoću vještačke inteligencije (AI).
Ta vrsta napada često se koristila za diskreditaciju novinara i medijskih kuća, širenje dezinformacija, kao i za promociju komercijalnih proizvoda kroz lažno reklamiranje.
U Danskoj, Francuskoj i Njemačkoj deepfake video snimci novinara i javnih ličnosti koristili su se za stvaranje lažnih reklamnih kampanja.
MFRR ističe da spoofing napadi, uključujući deepfake snimke, koji imaju za cilj da naruše ugled osobe, utiču i na sigurnost novinara koji je meta.
U izvještaju se pominje i slučaj Dinka Gruhonjića, novinara i programskog direktora Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), koji je, zbog deepfake snimka njegovog nastupa na prošlogodišnjem Dubrovačkom festivalu, dobio nezapamćen broj prijetnji smrću.
“Korišćenje izmanipulisanog video snimka u javnom diskursu, kao sredstva verbalnog napada na Gruhonjića, predstavlja jasan primjer upotrebe deepfake-a kako bi se diskreditovao i ućutkao novinarski rad”, navodi MFRR.
Generalno, kako je ocijenjeno, sve veća rasprostranjenost spoofing napada obmanjuje i ugrožava civilni diskurs, narušavajući povjerenje u informacije i medijske profesionalce, čiji je kredibilitet oštećen.
Dodatan razlog za zabrinutost je i to što MFRR-ova baza podataka jasno pokazuje da platforme poput Meta ne reaguju adekvatno na lažni sadržaj, koji ostaje dostupan onlajn.
MFRR i partneri pozvali su Evropsku komisiju na temeljnu istragu platformi zbog mogućih kršenja Zakona o digitalnim uslugama.
